Tokom posljednje dvije godine privredni rast u Kini iznosio je deset procenata, ali profesor sa bonskog univerziteta Gu Sjuevu upozorava: „Rast tokom posljednje dvije godine zasniva se na velikim investicijama države“.
Vlada u Pekingu pomogla je privredu sa 460 milijardi eura, a banke su na ime kredita odobrile bilion eura. Sada bi trebalo ograničiti količinu novca u opticaju, pogotovo što je i inflacija veća od pet procenata, hrana je poskupjela čak deset odsto i to posebno pogađa siromašne. Vlasti strahuju od eventualnih nemira. Najnovijim povećanjem referentne kamatne stope vlasti se nadaju da će staviti pod kontrolu inflaciju, ali Gu sumnja u to i kaže:
„Inflacija je uvozna, jer su na svjetskom tržištu u posljednje vrijeme značajno porasle cijene sirovina, energije i žitarica, a sve to Kina uvozi. Do rasta cijena došlo je nakon što su Amerikanci saopštili da će privredi obezbijediti još 600 milijardi dolara“.
Vrijednost juana će porasti: Labava monetarna politika Vašingtona doprinijela je rastu cijena energije, ali još nešto je za Kinu problem, kaže Gu: „Novac ide tamo gdje su veće kamate, a one su veće u Kini – tu je referentna kamata pet do šest procenata, u SAD 0,25 odsto“.Gu smatra da će zbog najnovijeg povećanja kamate još više takozvanog vrućeg novca stići u Kinu. To će, onda, predstavljati dodatni pritisak za povećanje vrijednosti juana, na čemu već dugo insistiraju Amerikanci i ne samo oni. Skuplji juan pomogao bi Kinezima u borbi protiv inflacije, ali oni su za postepenu, a ne trenutnu devalvaciju o čemu Jens Ribert iz filijale Dojče bank u Bejdžingu kaže.
„Stvar je u nalaženju ravnoteže između velike devalvacije i zaštite sopstvene privrede, prije svega izvoza. Mislim da bi čuvanje radnih mjesta trebalo da bude najvažnije za Kinu“.
Radio Dojče vele
