Njihova analiza, objavljena u časopisu „Science“, pokazala je da su pacijenti zaraženi „VB varijantom“ imali u krvi 3,5 do 5,5 puta viši nivo virusa od osoba zaraženih drugim varijantama, kao i brzo propadanje imunog sistema.
Ali, smatraju da nema razloga za zabrinutost zbog toga što danas postoje djelotvorni moderni ljekovi.
Studija je pokazala da su, nakon početka liječenja, osobe sa varijantom VB imale sličan oporavak imunskog sistema i preživljavanje kao osobe sa drugim varijantama HIV-a.
"Nema razloga za uzbunu zbog ove nove varijante virusa", rekao je epidemiolog iz Oksforda Kris Vajment, koji je vodio studiju, za AFP.
Varijanta se vjerovatno pojavila krajem 1980-ih i početkom 1990-ih u Holandija, prema mišljenju naučnika, ali je počela da se povlačiti oko 2010.
Budući da moderno liječenje deluje na tu varijantu naučnici smatraju da široko rasprostranjeno liječenje HIV-a u Holandijij nije doprninijelo evoluciji virusa.
Oni su istakli da je rana detekcija zaraze i liječenje presudni.
"Naši nalazi naglašavaju važnost preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da pojedinci izloženi riziku zaraze HIV-om imaju pristup redovnoj testiranju kako bi se omogućila rana dijagnoza, nakon čega odmah slijedi liječenje", rekao je koautor studije Kristofer Frejzer sa Oksforda.
Istraživanje je takođe potvrdilo teoriju da virusi mogu da evoluiraju kako bi postali virulentniji, što je raširena hipoteza za koju nije pronađeno mnogo potvrde u stvarnom svijetu.
Delta varijanta novog koronavirusa bila je jedan takav nedavni primjer.
Otkriće varijante HIV-a bi zbog toga trebalo da bude upozorenje da nikada ne bismo smjeli da budemo previše samouvjereni u vezi s tvrdnjom da će virusi evoluirati samo da bi postali blaži, rekao je Vajment AFP-u.
Tim je ukupno pronašao 109 osoba zaraženih varijantom VB, od kojih samo četiri žive van Holandije, ali još uvijek u zapadnoj Evropi.
Nova varijanta ima preko 500 mutacija
Virus HIV-a se stalno razvija, toliko da svaka zaražena osoba ima malo drugačiju verziju. VB varijanta ima preko 500 mutacija.
"Pronalaženje nove varijante je normalno, ali pronalaženje nove varijante s neuobičajenim svojstvima nije, posebno one s povećanom virulentnošću'', objasnio je Vajmen.
Naučni tim prvo je identifikovao varijantu VB kod 17 HIV pozitivnih pojedinaca analizirajući podatke iz projekta BEEHIVE, inicijative za prikupljanje podataka i analizu u Evropi i Ugandi.
Budući da je 15 od 17 iz Holandije, proučili su podatke 6.700 HIV pozitivnih Holanđana, identifikujući još 92 sa tom varijantom.
Prvo pojavljivanje varijante VB pronađeno je kod osobe kojoj je zaraza dijagnostikovana 1992., a imala je ranu verziju varijante, dok je najstarije otkriće kod osobe zaražene 2014.
Drugi naučnici od tada su pronašli nove osobe sa tom varijantom kod kojih je zaraza dijagnostikovana nakon 2014.
Ljekari obično mjere pogoršanje imunskog sistema, izazvano zarazom HIV-om, praćenjem pada CD4 T-ćelija, koje su meta virusa HIV-a i ključne su za zaštitu od zaraze.
Kod pacijenata inficiranih varijantom VB smanjenje broja CD4 dogodilo se "dva puta brže u poređenju s drugim varijantama, što ih je izložilo riziku razvoja simproma AIDS-a mnogo brže“, rekli su naučnici.
Osim povećanog uticaja na imunski sistem, tim je takođe utvrdio da je varijanta VB zaraznija.
Do tog su zaključka došli nakon upoređivanja različitih verzija varijante VB dobijenih od zaraženih pacijenata.
Činjenica da su te verzije bile toliko slične ukazuje na to da je virus brzo prešao sa jedne osobe na drugu, prije nego što je mogao da nakupi mnogo mutacija.
Presudna je rana dijagnostika i lečenje
"Budući da varijanta VB prouzrokuje brži pad snage imunskog sistema, tim je važnije što prije je dijagnostikovati i započeti liječenje", navodi se u saopštenju naučnog tima.
"To smanjuje vrijeme koje HIV ima na raspolaganju da oštetiti imunski sistem i ugrozi njihovo zdravlje'', dodao je Frejzer.
Frejzer je glavni istraživač projekta BEEHIVE, koji je pokrenut 2014. kako bi prikupio podatke o tome kako mutacije HIV virusa utiču na težinu bolesti.
Prethodno se smatralo da se te razlike uglavnom odnose na snagu imunskog sistema pacijenata.
Naučnici su rekli da ne mogu da identifikuju koja je genetska mutacija u VB varijanti prouzrokovala njenu virulenciju, ali se nadaju da će buduće studije to moći.
