Analiza izborne liste Velike narodne koalicije pokazuje da su sve stranke saveza prekršile javno obećanje da će se na listi naći nezavisni intelektualci i profesori prepoznati u javnosti po podršci litijama i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i mlađi stranački kadrovi.
Od 81 imena na listi je samo jedna nestranačka ličnost - nosilac liste, profesor na Mašinskom fakultetu Zdravko Krivokapić, dok su ostalih 80 svi do jednog – partijski kadrovi.
Uostalom, u pregovorima punim trvenja i razmimoilaženja - stranke konstituenti saveza su hirurški precizno odredile svoje kvote, na osnovu kojih je i sastavljena lista: SNP i Novoj svako peto, Pokretu za promjene i DNP-u svako četvrto, a ostalim manjim strankama ukupno tri mjesta na listi.
Da taj posao nije bio nimalo lak, svjedoči činjenica da su sva tri lidera DF-a Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević učinili teške lične ustupke kada je u pitanju sastavljanje liste.
Tako je lider Nove Andrija Mandić pritisnut nezadovoljstvima u stranci odlučio da u narednom sazivu ne bude poslanik, Knežević je ispred sebe na listi ,,pustio“ potpredsjednicu Maju Vukićević, ali i Predraga Bulatovića koji je poslanik u crnogorskom parlamentu gotovo 30 godina.
Predsjednik PZP Nebojša Medojević je drugi na izbornoj listi, ali se javno obavezao da će nakon formiranja nove vlade povući sa mjesta poslanika. Zvuči paradoksalno, ali dvojica od trojice lidera DF-a neće biti poslanici u crnogorskom parlamentu u naredne četiri godine, što je veliki hendikep za taj savez I može uticati na (ne)raspoloženje potencijalnih birača 30.avgusta.
Treći na listi je predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, koji je vrednovan neopravdano visoko jer njegova stranka po svim istraživanjima javnog mnjenja ne prelazi izborni cenzus. Na četvrtom mjestu je iskusni kadar Nove i potpredsjednica te stranke Simonida Kordić, koja se posljednje dvije godine nije puno oglašavala u javnosti.
Predsjednik SNP, stranke koja je u ovom skupštinskom sazivu imala tri poslanika, Vladimir Joković morao se zadovoljiti petom pozicijom, iznad aktivistkinje Demokratske narodne partije Maje Vukićević.
Predstavnik Ujedinjene Crne Gore, koja je u ovu koaliciju ušla kao članica Narodnog pokreta, Vladimir Dobričanin je sedmi. Slijede poslanici DF-a Branko Radulović i Milun Zogović, dok je 10. pozicija rezervisana za aktuelnog gradonačelnika Berana Dragoslava Šćekića iz SNP.
Opoziciona javnost ipak najviše zamjera što se među prvih 15, koji prema istraživanjima, gotovo sigurno ulaze u parlament nalazi šest starijih partijskih ,,barona” koji su bili poslanici u nekoliko saziva: Branko Radulović na 8. mjestu, Branka Bošnjak 11, Slaven Radunović 12, Strahinja Bulajić i Predrag Bulatović na 14. mjestu liste.
Stavljanjem starijih opozicionih kadrova onemogućeno je napredovanje mlađim poput Marka Kovačevića, Vladislava Bojovića, Nikole Bajčetića, ali i Nikole Raosavljevića i Rada Ranitovića. Taj očigledan jaz je riješen uvođenjem instituta nepoznatom u parlamentarizmu tzv. rotirajućim mandatima po kome bi se poslaničko mjesto mijenjalo na dvije godine.
Na veliko iznenađenje javnosti, na listi nema kontroverznog biznismena Miodraga Daku Davidovića, osnivača saveza ,,Da svako ima“, koji je kasnije prerastao u Narodni pokret. Izostanak Davidovića se dovodi u vezu sa svađanjem i trvenjom stranaka oko kvota i redosljeda na poslaničkoj listi.
Nema na spisku Gorana Danilovića i Aleksandra Damjanovića koji su među najaktivnijim poslanicima u crnogorskom parlamentu i njihovo odsustvo će se osjetiti. I Danilović i Damjanović su među osnivačima Narodnog pokreta.
Krivokapić – čovjek kojeg je nametnula SPC
Najveći rizik za prosrpsku i prorusku koaliciju - koju zovu i ,,Vučićeva lista“- jeste izbor političkog anonimusa profesora Zdravka Krivokapića za nosioca liste. Dio kritičara je njegov izbor poistovjetio sa izborom Mladena Bojanića za predsjedničkog kandidata opozicije: da je doveden u zadnji čas da spasi obraz dijela opozicije nakon propasti razgovora o zajedničkom nastupu.
Izbor prvog intervjua kojim se predstavio crnogorskom javnom mnjenju, koji je dat ruskom propagandističkom glasilu Sputnjiku, govori da će Krivokapić očigledno slijediti proruski i prosrpski kurs koalicije na čijem je čelu.
Ipak, činjenice koje su osvanule u javnosti da je vlasnik stana od 123 kvadrata dobijenog od države i da je bio na čelu Akredaticionog tijela Univerziteta Crne Gore kojeg imenuje Vlada punih šest godina govori i da je bio čovjek kojeg je system prilično dobro nagrađivao.
Krivokapić taj sistem kritikuje tek posljednjih mjesec ili dva dana.U intervjuu za Novosti dao je neobično viđenje situacije u kojoj se nalazi Crna Gora.
,,Oni nam poturaju da iza nas stoje ovi i oni, ja im sada kažem da iza nas stoji najveća ambasada u Carstvu koja je ikada postojala. To je ambasada Gospoda našega Isusa Hrista. Nije to ni američka, ni ruska, a sigurno nije ni srbijanska ambasada“, kaže Krivokapić za kojeg se može pronaći podatak da je predmet Informatiku na Cetinjskoj bogosloviji predavao još 1999. godine.
Prema informacijama Pobjede, na izbor Krivokapića kao nosioca liste presudno je uticao episkop nikšićko- budimljanski Joanikije.
