Zdravlje

Nisu samo masti: Za visok holesterol postoji još jedan krivac

Iako je opšte poznato da zasićene masti podstiču više nivoe holesterola, može postojati još jedan krivac - šećer.

Ilustracija Foto: Daily Mail
Ilustracija
B92Izvor

U našoj svakodnevnoj ishrani mnogo je dodatog šećera, od zaslađene kafe i zaslađenog soka do drugih namirnica s mnogo dodataka šećera. Skriveni šećer se nalazi i u hljebu i pekarskim proizvodima, umacima i čajevima, a takođe ga unosimo jedući med i druge prirodne ili vještačke zaslađivače.

Dodati šećeri i uopšteno slatka hrana, uz to što povećavaju rizik od debljine i dijabetesa, utiču i na jetru, koja proizvodi holesterol. Iako našem tijelu treba holesterol kako bi dobro funkcionisalo, postoji i holesterol koji šteti jetri. 

To je LDL holesterol (lipoproteini niske gustine) koji se nakuplja na zidovima arterija i može da ih začepi, što povećava rizik za moždani ili srčani udar. Ako jedemo previše šećer, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje do maksimalno 50 grama dnevno, dok neka druga stručna društva kažu najviše 25 grama na dan (šest kašičica), jetra proizvodi više LDL holesterola i istovremeno smanjuje količinu HDL holesterola. Istraživanja pokazuju da konzumiranje velike količine šećera više nego utrostručuje rizik za pad nivoa HDL-a.

Poželjno je da HDL holesterola imamo što više jer on skuplja sav dodatni LDL iz krvotoka, odnosi ga nazad u jetru, koja ga zatim uklanja iz tijela, a uz to HDL smanjuje rizik za razvoj srčanih bolesti. Dodatne kalorije iz slatke hrane takođe dovode do višeg nivoa triglicerida koji se pohranjuju u masne ćelije i oslobađaju između obroka kada tijelu treba više energije. Šećer blokira enzim koji telu treba da razgradi trigliceride i riješi ih se. A kada imate visok nivo triglicerida zajedno s visokim LDL-om i niskim HDL-om, dolazi do nakupljanja plaka u arterijama i povećava se rizik za fatalne bolesti srca i krvnih sudova.

Šećer u ishrani možete da smanjite ako ograničite konzumaciju slatkiša, kolača i pekarskih proizvoda. Uz to smanjite pijenje zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova, izbjegavajte ugljene hidrate poput bijelog hljeba i tjestenine, pijete manje alkoholnih pića, zamijenite slatke žitarice za doručak voćem, zobenom kašom i jogurtom, birajte cjelovite namirnice i integralne žitarice, nemojte dodavati šećer u čaj i kafu i čitajte deklaracije na proizvodima.

Portal Analitika