Nakon što je Unija slobodnih sindikata prošle sedmice zatražila od Vlade da se svim zaposlenim u javnom sektoru uvećaju zarade za deset odsto, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić rekla je juče Pobjedi da je iznenađena njihovim načinom da se nađe modalitet u kom će se targetirati samo javna uprava, bez privatnog sektora, i da za to, za početak, neće dati zeleno svjetlo, ali da je otvorena da sjednu i da porazgovaraju o svemu.
Resorno ministarstvo danas će razgovarati sa sindikalcima o izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora. Unija slobodnih sindikata prošle sedmice na konferenciji za novinare saopštila je da su uradili određenu analizu budžeta i da svima mogu da se uvećaju zarade za deset odsto, za što će, kako su procijenili, biti potrebno da se izdvoji 90 miliona eura. Najavili su da će, ukoliko ne dođe do kompromisa, sa predsjednikom Vlade komunicirati „putem ulice“.
Kompromis
Ministarka Nišić rekla je juče Pobjedi da kada su u pitanju inicijative sindikata da ih nikada apriori ne odbacuje, već da ističe da nije za ponuđeni model, ali da treba da sjednu da vide što mogu da urade kako bi došli do određenih rješenja. Nišić dodaje da je za socijalni dijalog, da nikada ne bude ultimatum nijedne strane, već da sve bude produkt dogovora.
„Mi ćemo im sigurno izlaziti u susret, da se dogovaramo i pregovaramo i zaista se nadam da ćemo naći zajedničko rješenje“, rekla je ministarka.
Nišić ističe da sami način sindikalnog djelovanja jeste takav da će sindikati uvijek ići u tom pravcu da određeni dio svojih zahtjeva ostvaruju, što apsolutno smatra legitimnim.
„Moramo da znamo da se do tih rješenja mora doći konsenzusom, ne može se ići jednostrano i u tom dijelu moramo da sjednemo i da pregovaramo, kao i za sve. Onaj model koji je za mene prihvatljiv jeste da sjednemo da odradimo određene analize iz prostog razloga što svako povećanje Opšteg kolektivnog ugovora kasnije dovodi do intencija da pojedini granski sindikati traže onda povećavanje zarada u određenim granama, što moramo da raščlanimo“, rekla je Nišić.
Kako dodaje, ono što su od starta željeli jeste da se koeficijenti u Opštem kolektivnom ugovoru izmijene tako da se osnovna zarada približi minimalnoj i u tom dijelu će, poručuje ministarka, imati njihovu punu podršku.
„Sada imamo diskrapancu između osnovne zarade, kad se dobiju koeficijenti, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, i minimalne zarade – na koju se obračunavaju noćni, prekovremeni i svi ostali sati, koji bi trebalo, prema našem mišljenju, da se obračunavaju na osnovnu zaradu čiji bi koeficijenti doveli do minimalne zarade“, rekla je ona.
Što se tiče zahtjeva sindikata da se povećaju obračunske vrijednosti koeficijenta kaže da treba da sjednu i porazgovaraju, da pređu svaki modalitet...
„Ostaćemo otvoreni za razgovore koliko god bude trebalo. Imaćemo prijedloge za sindikate i poslodavce. Treba nam malo vremena da izanaliziramo sve. Moramo se potruditi da kroz Opšti kolektivni ugovor ne dovedemo kasnije do nezadovoljstva granskih sindikata, pa da ne dođemo u začarani krug kojem smo imali priliku da svjedočimo u prethodnom periodu“, rekla je Nišić.
Privatni sektor isključen
Ona dodaje da kada je riječ o inicijativi da se uvećaju svima zarade u državnoj upravi, da nema odvajanja privatnog i javnog sektora.
Nišić podsjeća i da su sa više međunarodnih instanci, među kojima je i Međunarodni monetarni fond, dobili pohvalu da tržište rada apsolutno ide u pozitivnom smjeru, u smislu da se siva ekonomija iskorjenjuje i da treba da budu jako pažljivi kada su u pitanju povećanja...
„Zamoliću ih na sastanku, imamo jako dobru saradnju, jer je ovaj resor iznio dosta značajnih zakona sa sindikalcima i poslodavcima, da sjednemo i napravimo analize. Moramo uključiti i kolege koje nam direktno finansijski mogu pomoći u ovom dijelu. Bićemo otvoreni za saradnju“, kazala je Nišić.
Na današnjoj radnoj grupi koja radi na izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora očekuje da razgovaraju o svemu ovome, a u četvrtak imaju i sjednicu Socijalnog savjeta, gdje će, pored ostalog, pričati o ponuđenom Prijedlogu zakona budžeta za 2026. godinu.
Opšti kolektivni ugovor je, objašnjava ministarka, akt opšte vrijednosti koji se odnosi na sve zaposlene, te da pored zakona ima najveću pravnu snagu u pravnom sistemu kada su radni odnosi u pitanju.
„Tu će se pregovaranje najviše zasnivati na koeficijentima i na obračunskoj vrijednosti koeficijenata“, poručuje Nišić.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore prošle sedmice je saopštila da se osnovne zarade u javnom sektoru obračunavaju po formuli što se koeficijent složenosti poslova množi sa obračunskom vrijednošću koeficijenta.
Kazali su da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana 14 godina i da iznosi 90 eura bruto. Njihov zahtjev sada je da se uveća na – sto eura bruto. Sindikalci su rekli novinarima da su prethodnih godina pokazali toleranciju i da je standard zaposlenih kroz određene projekte, poput „Evrope sad“, uvećan, te da nijesu reagovali i nijesu tražili da im se povećaju određeni koeficijenti.
Međutim, sada su stava da je inflacija anulirala protekla uvećanja i da moraju da se izbore za bolji status zaposlenih. Ispričali su da su slali dopise premijeru Milojku Spajiću, ali da nijesu dobili odgovore zbog čega su odlučili da organizuju konferenciju i da javno iznesu probleme i zahtjeve. Imajući u vidu da sa Spajićem sada komuniciraju preko medija rekli su da to jasno govori kakav je među njima socijalni dijalog i koliko ih premijer uvažava kao socijalne partnere.
