U razgovoru sa Nikolausom Riketsom, predsjednikom sektora za oralne nikotinske proizvode u kompaniji Philip Morris International, govorimo o potencijalnim posljedicama ovakvih mjera, iskustvima iz drugih zemalja i važnosti regulacije umjesto zabrana u cilju smanjenja štete i zaštite potrošača.
Širom svijeta sve više se raspravlja o uticaju i značaju manje štetnih alternativa pušenju. Zašto ova tema postaje sve važnija na globalnom nivou i zašto ne bi trebalo da se ignoriše u Crnoj Gori?
Otprilike svaki treći odrasli stanovnik Crne Gore je pušač, a ti podaci se ne mijenjaju kroz vrijeme. To zahtijeva realna i izvodljiva rješenja, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Postoji niz aktivnosti i mjera koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), ali se čini da one ne daju dovoljno dobre rezultate. U nekom trenutku moramo priznati da, iako je prestanak pušenja najbolja odluka, mnogi pušači jednostavno - ne prestaju.
Takođe, moram biti jasan – unošenje konfuzije oko alternativnih nikotinskih proizvoda ne pomaže. Na primjer, većina ljudi i dalje vjeruje da je nikotin sam po sebi problem. Nikotin jeste supstanca koja izaziva zavisnost, ali je, kada se koristi u kvalitetnim bezdimnim proizvodima poput nikotinskih vrećica, relativno bezopasan za zdrave odrasle osobe. Nikotin nije primarni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem i nije kancerogen. On jeste jedan od razloga zašto ljudi puše i koriste alternativne proizvode, jer korisnici osjećaju određene koristi (kao što su zadovoljstvo ili ublažavanje stresa), pa ga zato i traže. Fokusiranje isključivo na nikotin stvara pogrešnu sliku. Umjesto toga, trebalo bi da omogućimo pušačima da dobiju nikotin, ritual i čulno iskustvo koje traže, ali bez visokih nivoa štetnih hemikalija koje nastaju sagorijevanjem i dimom.
Potrebna nam je drugačija, inovativnija i smislenija strategija. Takav pristup podrazumijeva dijalog i zajednička rješenja koja nude manje štetne alternative pušačima. Ukoliko se Crna Gora opredijeli za zabrane i jednostrane odluke, ostaće u samom vrhu negativne statistike kada je riječ o procentu pušača u svijetu.
Crna Gora trenutno vodi javnu raspravu o potpunoj zabrani nikotinskih vrećica. Sa vašim iskustvom na evropskom i globalnom tržištu, kakva je situacija u drugim zemljama? Da li je tačno da su zabranjeni širom Evrope?
Nažalost, većina informacija koje se dijele su netačne. Nikotinski vrećice su u ovom trenutku zabranjene u samo tri zemlje - Belgiji, Holandiji i Moldaviji, ali su legalno dostupne u ostatku Evrope. Već 23 evropske zemlje su ih uključile u svoje akcizne sisteme ili zakonske okvire. To pokazuje razumijevanje da ove proizvode treba regulisati, ne zabranjivati,i to na odgovoran i sistematičan način.
Kako se onda desilo da, kako vi kažete - netačne informacije budu sveprisutne u javnosti?
Izgleda da se nikotinske vrećice greškom poistovjećuju sa snusom - bilo namjerno ili slučajno. Iako su oba oralni nikotinski proizvodi, snus je proizvod koji sadrži duvan i zabranjen je u EU (osim u Švedskoj), dok nikotinske vrećice sadrže nikotin, ali ne i duvan i kao što sam već rekao, dostupne su u većini evropskih zemalja. Ipak, na spektru rizika, i snus i nikotinske vrećice su na suprotnoj strani u odnosu na cigarete, koje su najštetniji nikotinski proizvod. Donosioci odluka ne bi trebalo da ponove grešku koju je napravila EU zabranom snusa, i da na isti način pristupe i nikotinskim vrećicama. Jer, Švedska je živi dokaz koliko ti proizvodi mogu doprinijeti smanjenju pušenja i bolesti povezanih s njim.
Iako nisu potpuno bez rizika, nikotinske vrećice koje ispunjavaju međunarodne standarde daleko su manje štetne od nastavka pušenja.Govoreći konkretno o našem proizvodu, ZYN, američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) mu je nedavno, nakon rigorozne naučne provjere, dodijelila Pre-Market Tobacco Authorization (PMTA). FDA je zaključila da „podaci pokazuju da ove nikotinske vrećice ispunjavaju kriterijume (za dobijanje ove autorizacije) jer donose korist odraslim korisnicima cigareta i/ili bezdimnih duvanskih proizvoda, ukoliko potpuno pređu na njih“, i da su „u skladu sa principima zaštite javnog zdravlja“.
Kakve bi posljedice mogla da ima zabrana alternativnih proizvoda poput nikotinskih vrećica i snusa u Crnoj Gori?
Ako Crna Gora zabrani ove proizvode, to bi moglo izazvati kontraefekat. U Belgiji, recimo, zabrana je dovela do rasta crnog tržišta. U 2024. godini, od 1.781 kontrolisanog prodajnog objekta od strane Ministarstva zdravlja, njih 318 nije poštovalo zabranu. Naše interne provjere u centru Brisela pokazale su da mnoge prodavnice i dalje prodaju nikotinske vrećice, neke čak sa opasno visokim nivoima nikotina, a mnoge su i falsifikovane. Umjesto da zaštiti potrošače, zabrana ih je usmjerila ka neregulisanim i nesigurnim proizvodima. To stvara situaciju u kojoj svi gube - Ministarstvo zdravlja gubi kontrolu nad tržištem, odrasli pušači gube pristup boljoj alternativi, a država gubi poreski prihod.
