„Ovo što je predloženo izmjenama zakona – da samo akademska zajednica bira rektora – nema uporednu praksu u Evropi. Nemam ništa protiv da svi profesori glasaju. Ali znate li na kojim univerzitetima je to prisutno – na univerzitetima gdje su ravnomjerno razvijani fakulteti i gdje otprilike imate isti broj zaposlenih. Na univerzitetima u EU, osim akademskog osoblja, za rektora glasaju i svi studenti, neakademsko osoblje, stručno osoblje i saradnici“, rekao je Nikolić na pres-konferenciji.
On smatra da autonomija Univerziteta nije ugrožena zbog samog predloga izmjena zakona, već zato što UCG nije pozvan u radnu grupu za pripremu izmjena.
„Da su nas pozvali, razmijenili bi mišljenja i predstavili im uporednu praksu u zemljama EU“, istakao je rektor UCG-a.
Podsjetimo, nedavno predloženim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju traži se da rektora biraju profesori.
Listu potpisnika peticije neće predstaviti javnosti
Prorektor UCG-a, prof.dr Veselin Mićanović, kazao je da je veliki broj članova akademske zajednice potpisao peticiju protiv predloženih izmjena zakona. Dodao je da lista potpisnika neće biti predstavljena javnosti, da neko od njih ne bi bio izložen diskriminaciji.
Mićanović takođe zamjera predlagačima izmjena što u radnu grupu za njihovu pripremu nijesu pozvali UCG. On smatra da je postojeća procedura za izbor rektora – transparentna.
Rektor Nikolić je saopštio da UCG odgovorno, namjenski i racionalno upravlja budžetskim resursima. Tvrdi da se sve radi po zakonu.
„Radujem se što će Državna revizorska institucija provjeriti poslovanje Univerziteta za prošlu, ali i za ranije godine“, naveo je on na konferenciji za medije u Rektoratu.
Za poslovanje UCG-a Vlada je u 2020. bila opredijelila 20,65 miliona eura, od čega je, kako je saopštio Nikolić, skoro 19 miliona utrošeno na zarade zaposlenih. Na računu UCG-a na kraju prošle godine bilo je 14,9 miliona eura sopstvenih sredstava.
„UCG nije dijelio stanove“
Upitan zašto je rješavanje stambenog pitanja dozvoljeno zaposlenima UCG-a koji su u svom posjedu već imali nekretnine, Nikolić je odgovorio da Univerzitet nije dijelio stanove, već novčana sredstva za poboljšanje uslova stanovanja i povećanje stambene površine.
„Recimo da nekome nedostaje pet kvadrata za stanovanje. On neće dobiti kredit od maksimalnih 15.000 eura bruto, već – pet kvadrata puta prosječna cijena stambene površine u nekom gradu. Recimo da je to 1.000 eura; dakle, dobiće 5.000. Kad vrati 30 odsto Univerzitetu i kad plati porez, ostaje mu oko 3.000 eura. On će s tim novcem zadovoljiti svoje stambene potrebe – tako što će možda kupiti malo veći stan – a mi ćemo takav kadar zadržati narednih 10 godina, jer je to uslov“, pojasnio je rektor.
Nikolić je rekao da je za rješavanje stambenih potreba zaposlenih izdvojeno dva miliona eura. U planu je izgradnja četiri stambena objekta, za šta je, kako je naveo, dobijena saglasnost Vlade i predat zahtjev resornom ministarstvu da raspiše konkurs za idejno rješenje.
On ističe da se UCG prošle godine odgovorno odnosio prema poboljšanju profesionalnog, materijalnog i društvenog statusa zaposlenih.
„Svim zaposlenima na UCG-u zarada je u 2020. povećana devet odsto, a za 2021. je predviđeno povećanje od tri odsto. Za nagrađivanje naučno-istraživačkih i projektnih aktivnosti za naučni fond izdvojeno je 400.000 eura“, naglasio je Nikolić.
Rektor je, između ostalog, kazao i da je UCG rangiran na 1328. mjestu najboljih svjetskih univerziteta u kategoriji najvećeg broja citata na osnovu Google Scholar profila, što je, kako je istakao, do sada najbolji rezultat u ovoj kategoriji.
