“Očigledno je da postoje problemi, kojih je više, i da oni koji vode obrazovnu politiku moraju da nađu odgovarajuća rješenja”, smatra Backović.
Gimnazija „Slobodan Škerović” ove godine neće imati filološko odjeljenje jer je od 26 prijavljenih, samo sedam učenika ispunjavalo uslove.
“U uslovima konkursa za upis u prvi razred za Filološku gimnaziju je naznačeno da je obavezno imati peticu iz crnogorskog i stranog jezika na eksternoj provjeri znanja. Prema rang-listi dostupnoj na sajtu Gimnazije, među učenicima koji su ostali ispod crte ima i lučonoša a nijesu ispunjavali uslov jer nemaju petice iz traženih predmeta. Oni su, ipak, predali dokumenta za upis na taj smjer i na kraju ostali neupisani. Gimnazija mora da poštuje propisana pravila”, reklo je Pobjedi više sagovornika, u suprotnom se krši zakon.
Backović je na pitanje da li bi se zbog nastale situacije kriterijumi morali mijenjati, odgovorio daje prije dvadesetak godina ideja bila da se izuzetno nadarenoj djeci ponude posebni srednjoškolski filološki i matematički programi.
“Procjena je bila, kada su prvi put formirani ovakvi programi, da populacija Crne Gore može godišnje upisati po jedno takvo odjeljenje. Ta odjeljenja su sada poznata kao Filološka i Matematička gimnazija i sada su, izgleda, vezana za populaciju gradova kao u ovom slučaju”, rekao je on.
Profesor Backović je kazao da je suština ovog što se desilo na konkursu posljedica kvaliteta našeg obrazovanja.
“Mogu se kriterijumi za upis mijenjati, ali to neće uticati na kvalitet obrazovanja. Treba se fokusirati na to kako osavremeniti i poboljšati metode učenja i uslove za obrazovanje naše djece”, naglasio je profesor Backović.
Za upis u gimnaziju uslov je minimum 60 bodova, dakle učenik ne mora da ima uvijek odličan uspjeh, ali mora da ima petice iz predmeta koji su traženi konkursom.
Backović ne smatra da su upisani učenici diskriminisani.
“Ne može biti riječi o diskriminaciji. Odličan uspjeh nigdje ne garantuje ostvarenje želja. Treba imati u vidu i da iza odličnog uspjeha nije uvijek ista „količina” znanja koja veoma zavisi od škole i načina kako je znanje stečeno”, rekao je on.
On je istakao da „ako postoji pravilo, ono treba da se poštuje”.
“Teško da se može upoređivati nemanje filološkog odjeljenja sa nepoštovanjem pravila za upis. U ovoj situaciji jedino gube oni koji su zadovoljili uslove konkursa, a neće biti upisani zato što se ne može formirati odjeljenje zbog nedovoljnog broja učenika”, naglasio je profesor Backović.
On je kazao da ako se želi ovakav vid srednjoškolskog obrazovanja, onda prvo treba napraviti ozbiljnu analizu i procjenu o broju djece u Crnoj Gori koja mogu učiti po ovakvim programima.
“Na osnovu toga vidjeti da li možemo imati filološka ili matematička odjeljenja po većim gradovima i da li postoje uslovi za takvu nastavu. Može se diskutovati o tome da li nam je potreban ovakav način obrazovanja djece imajući u vidu različite svjetske prakse”, istakao je profesor Backović.
Promjene nakon analize
Backović je, govoreći o uslovima upisa u srednje škole kazao da se „uslovi za upis se mogu mijenjati ali treba prvo odgovoriti na pitanja: zašto bi se pravile promjene, šta se time dobija. tj. šta je konačan rezultat toga?”
“Da ponovim, unaprijedimo metode rada sa djecom, poboljšajmo uslove za njihov boravak u školi, poboljšajmo dostupnost i pravednost obrazovanja”, naglasio je Backović.
