U Crnoj Gori su u posljednjih nekoliko godina ostvareni određeni pomaci u procesuiranju napada na novinare i novinarke, ali dok god najteži slučajevi ostaju neriješeni, ne može se govoriti o suštinskom prekidu sa praksom nekažnjivosti, ocijenili su iz Sindikata medija (SMCG).
Iz SMCG su Agenciji MINA kazali da se postupci u novijim slučajevima napada na novinare brže pokreću i okončavaju i da se Crna Gora u odnosu na druge zemlje regiona izdvaja po broju slučajeva koji dobijaju sudski epilog.
“Ipak, smatramo da još nema razloga za zadovoljstvo, posebno imajući u vidu neriješene slučajeve iz prethodnih decenija”, naveli su iz SMCG u intervjuu uoči 2. novembra - Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti za zločine nad novinarima.
Od početka godine 18 slučajeva napada na novinare i novinarke
SMCG je od početka ove godine do danas evidentirao 18 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medijske radnike u regionalnoj bazi SafeJournalists.
Od tog broja, kako su naveli, sedam slučajeva odnosilo se na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok je šest slučajeva bilo usmjereno na grupe novinara i medijske organizacije.
Iz SMCG su kazali da su, od tih 18 slučajeva, dva dobila sudski epilog, uključujući jedan pravosnažno okončan postupak, dok se šest slučajeva nalazi pred policijom ili tužilaštvom.
Ti podaci, kako su ocijenili iz te sindikalne organizacije, pokazuju da institucije u određenom broju slučajeva reaguju efikasnije nego ranije.
“Međutim, za nas nije važno samo da postupak bude pokrenut i okončan, već i da izrečene kazne budu adekvatne težini počinjenog djela i da djeluju odvraćajuće na potencijalne napadače”, poručili su iz Sindikata.
Oni su istakli da blage kazne, čak i kada su postupci relativno brzo završeni, šalju pogrešnu poruku o tome koliko je društvo spremno da zaštiti novinare koji obavljaju posao od javnog interesa.
“To smo uostalom vidjeli u slučaju napada na naše kolege Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i Balšu Rudovića u Gornjem Zaostru”, naveli su iz SMCG.
Slučaj Gornjeg Zaostra pokazao brojne slabosti sistema
Iz SMCG su kazali da slučaj Gornjeg Zaostra nije dobio sudski epilog koji odgovara težini napada i da je pokazao brojne slabosti sistema kada je riječ o zaštiti novinara i kažnjavanju odgovornih za napade na njih.
“Naše kolege napadnute su dok su obavljale svoj posao, u atmosferi linča, okružene velikom grupom ljudi koja ih je vrijeđala, prijetila im i fizički nasrtala na njih”, rekli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da je pred Osnovnim sudom u Beranama donijeta prvostepena osuđujuća presuda protiv dvije osobe, kojima je izrečeno po šest mjeseci kućnog zatvora zbog krivičnog djela prinuda, dok su ostali postupci uglavnom vođeni pred prekršajnim sudovima i većinom završavani oslobađajućim odlukama.
Kako su naveli iz SMCG, izuzetak su dvojica maloljetnika kojima su izrečene vaspitne mjere pojačanog nadzora roditelja, kao i najnovija odluka kojom je Filip Cikić kažnjen sa svega 300 EUR zbog prijetnji smrću Pejoviću i Rudoviću.
“Pritom, ako u zakonskom roku uplati polovinu izrečene kazne, smatraće se da je ona plaćena u cjelosti, što znači da prijetnje smrću dvojici novinara mogu biti sankcionisane sa svega 150 EUR”, rekli su iz Sindikata.
Oni su poručili da je posebno poražavajuće što je riječ o prijetnjama za koje je i sam sud utvrdio da su kod novinara izazvale strah i osjećaj ugroženosti za život.
“Kada se takvo ponašanje kažnjava iznosom uporedivim sa kaznom za saobraćajni prekršaj, opravdano se postavlja pitanje kakvu poruku država šalje onima koji prijete novinarima, ali i samim novinarima od kojih očekujemo da slobodno i bez straha izvještavaju”, kazali su iz SMCG.
Takvim postupanjem, kako smatraju, poslata je veoma loša poruka da se prijetnje i zastrašivanje novinara ne shvataju dovoljno ozbiljno i da oni koji posegnu za nasiljem ne moraju da strahuju od ozbiljnijih posljedica.
Iz Sindikata su rekli da takva kaznena politika može ohrabriti potencijalne napadače, a istovremeno obeshrabriti novinare da izvještavaju sa događaja koji nose povećan rizik po njihovu bezbjednost.
“Posebno zabrinjava mogućnost da novinari, poučeni iskustvima svojih kolega, počnu da izbjegavaju određene teme ili događaje, ne zato što nijesu od javnog interesa, već zato što ne vjeruju da će ih sistem zaštititi”, dodali su iz Sindikata.
Nema suštinskog prekida s praksom nekažnjivosti dok najteži zločini ostaju neriješeni
Iz SMCG su kazali da posebno zabrinjava činjenica da najteži slučajevi napada na novinare i dalje ostaju neriješeni, podsjećajućida će se u maju navršiti 23 godine od ubistva glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića, a devet godina od pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić.
Kako su naveli, ne smije se zaboraviti ni slučaj novinara Tufika Softića, u kojem je nastupila zastara, a odgovorni za napad nijesu kažnjeni.
“Upravo ovi slučajevi pokazuju da napredak u procesuiranju novijih napada, koliko god bio važan, ne može nadomjestiti izostanak pravde za najteže zločine nad novinarima. Dok god takvi slučajevi ostaju neriješeni, ne možemo govoriti o suštinskom prekidu sa praksom nekažnjivosti u Crnoj Gori”, poručili su iz SMCG.
Oni su kazali da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i rukovodioci bezbjednosnih i pravosudnih institucija.
“Međutim, ono što se za sve te godine nije promijenilo jeste činjenica da ovaj zločin još nije u potpunosti rasvijetljen, da su nalogodavci i dalje van domašaja pravde i da niko nije odgovarao za ozbiljne propuste koji su pratili istragu”, rekli su iz SMCG.
Oni su naveli da više od dvije decenije slušamo brojna obećanja političkih i institucionalnih zvaničnika da će ubistvo Jovanovića biti rasvijetljeno.
Kako su kazali iz Sindikata, formirani su posebni predmeti, najavljivani novi pravci istrage i preduzimane različite aktivnosti, ali konkretnog rezultata koji bi doveo do potpunog rasvjetljavanja zločina još nema.
“Za SMCG rasvjetljavanje ovog ubistva ostaje jedno od najvažnijih pitanja bezbjednosti novinara u državi. Sve dok nalogodavci i ostali odgovorni ne budu privedeni pravdi, ovaj slučaj biće najteži podsjetnik na nekažnjivost napada na novinare u Crnoj Gori”, poručili su iz te sindikalne organizacije.
Ne može se očekivati skoro potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast medija
Iz SMCG su kazali da su pregovori o Granskom kolektivnom ugovoru za informativnu, grafičku i izdavačku djelatnost, koji su počeli krajem juna ove godine, privremeno obustavljeni 24. septembra, na zahtjev predstavnika poslodavaca, nakon što je premijer Milojko Spajić najavio ekonomski program „Euro model“.
“Nažalost, u ovom trenutku ne možemo očekivati skoro potpisivanje tog dokumenta, iako smo se nadali da će nakon višegodišnjeg zastoja konačno doći do dogovora koji bi značajno unaprijedio ekonomski i socijalni položaj zaposlenih u medijima”, rekli su iz SMCG.
Oni su poručili da je njihov prioritet od početka povećanje zarada kroz veće koeficijente složenosti poslova, ali i unapređenje drugih prava zaposlenih.
“Smatramo, a to i naša istraživanja pokazuju, da postojeće zarade velikog broja medijskih radnika ne odgovaraju odgovornosti, zahtjevnosti i značaju posla koji obavljaju”, kazali su iz SMCG.
Oni su podsjetili da ovo nije prvi put da pokušavaju da dođu do granskog kolektivnog ugovora.
“Pregovori su tri puta vođeni od 2017. godine (ovo je dakle četvrti pokušaj), ali su završeni bez dogovora. Zbog toga nas posebno zabrinjava što je i novi pregovarački proces zaustavljen, naročito imajući u vidu da zaposleni u medijima već godinama čekaju na sistemsko poboljšanje svojih radnih prava”, naveli su iz Sindikata.
Medijski radnici ne smiju biti posljednji koji će osjetiti koristi od boljeg poslovanja, a prvi koji će snositi teret ekonomskih promjena
Odgovarajući na pitanje da li imaju procjenu kako bi se primjena Euro modela odrazila na medijske radnike u Crnoj Gori, iz SMCG su rekli da od 2021. prate finansijsko poslovanje medija i da je njihovo posljednje istraživanje, koje obuhvata prošlu godinu, pokazalo da je većina medijskih sektora poslovala pozitivno.
“Ukupni prihodi medija dostigli su 64,09 miliona EUR, oko 7,5 miliona više nego godinu ranije, dok je zbirna dobit iznosila 1,88 miliona EUR”, precizirali su iz Sindikata.
Kako su naveli, jedini sektor koji je zbirno poslovao sa gubitkom bile su privatne televizije, mada je i među njima većina ostvarila pozitivan rezultat.
“Imajući u vidu ove podatke, smatramo da najavljeni „Euro model“ ne smije poslužiti kao izgovor poslodavcima za otpuštanje zaposlenih, smanjivanje broja radnih mjesta ili dalje odlaganje poboljšanja njihovog ekonomskog položaja”, kazali su iz SMCG.
Oni su poručili da su svjesni da ne posluju svi mediji jednako i da bi primjena novog modela mogla predstavljati izazov za pojedine, naročito manje medijske kuće.
“Ipak, bilo bi neodgovorno unaprijed najavljivati otpuštanja ili gašenja medija, bez konkretnih analiza koje bi pokazale kakve će zaista biti posljedice najavljenih mjera”, naveli su iz Sindikata.
Oni su ukazali na rezultate istraživanja koje su početkom ove godine sproveli sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, a koje je pokazalo da gotovo troje od četvoro zaposlenih u medijima prima zaradu nižu od državnog prosjeka.
“To je poražavajući podatak, naročito kada se uporedi sa finansijskim rezultatima medijskog sektora, a o značaju medijske profesije da ne govorimo”, rekli su iz SMCG.
Iz te sindikalne organizacije su kazali da taj podatak potvrđuje ono na šta godinama ukazuju – da se pozitivni poslovni rezultati medija ne odražavaju u dovoljnoj mjeri na ekonomski položaj njihovih zaposlenih.
Oni su naveli da ne mogu unaprijed da procijene da li će i u kojoj mjeri doći do otpuštanja, ali da smatraju da eventualne negativne posljedice ekonomskih reformi ne smiju biti izgovor za dodatno ugrožavanje ionako nepovoljnog položaja zaposlenih u medijima.
“Medijski radnici ne smiju biti posljednji koji će osjetiti koristi od boljeg poslovanja medijske industrije, a prvi koji će snositi teret eventualnih ekonomskih promjena”, poručili su iz SMCG.
