Na dodjelu super povoljnih stambenih kredita i stanova za funkcionere nije gadljiva ni nova parlamentarna većina, odnosno Vlada koju su izglasali, što se vidi iz njihovih poruka. Baš je neki dan Miloš Konatar (Ura) saopštio da će zaposleni u sudstvu dobiti stanove, uz napomenu da će to biti oni kojima stanovi trebaju. Slično mišljenje iznijela je i nacionalna koordinatorka za borbu protiv visoke korupcije Vanja Ćalović-Marković kad je početkom ove godine predstavljala listu tužilaca koji su dobili stan od Vlade. To predstavljanje dijela liste dobitnika stanova, koju su mediji objavili 2019. godine, bilo je u funkciji objašnjavanja javnosti koliko je neophodno potrebno promijeniti sastav tužilaca, odnosno donijeti nove tužilačke zakone. Do sada je samo potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ocijenio da nije u redu da zaposleni u javnom sektoru imaju privilegovaniji položaj za dobijanje stanova od zaposlenih u privatnom sektoru.
Iz Vlade su Pobjedi kazali da je ,,stambena komisija već krenula u preispitivanje dosadašnje prakse time što je Savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou dala pristup svim dostupnim relevantnim dokumentima i podacima“. Dakle, time se ne bavi ni generalni sekretar Vlade Božo Milonjić, koji je odmah imenovan za predsjednika Vladine stambene komisije, ni ministrica javne uprave Tamara Srzentić, ni ministar socijalnog staranja Milojko Spajić, ni ministar pravde Vladimir Leposavić…, već direktorica jedne nevladine organizacije.
"Dodjela stanova državnim funkcionerima biće detaljno razmotrena, a naš konačan stav biće formiran na svim relevantnim činjenicama i kriterijumima i biće blagovremeno komuniciran javnosti", odgovorili su na pitanje da li će prekinuti sa ovakvom praksom, samo nijesu rekli kada.
Na pitanje koji će biti pravni osnov za nastavak ove prakse, ukoliko će nastaviti s njom, odgovorili su da ,,razmatraju i traže najbolje rješenje, a kako je navedeno u prethodnom odgovoru, sve konačno utvrđene odluke biće blagovremeno predstavljene javnosti“.
Privilegije
Javnost je poseban interes za dodjelu stanova pokazala i 2019. godine, kad je ova lista objavljena prvi put, kao i ove godine, kad je objavljena drugi put. Zapalile su se društvene mreže, slale su se vatrene poruke sa skupova, iz Skupštine, sa presova… Logično je da prosječnog poreskog obveznika vrlo zanima kako funkcioneri i zaposleni u javnom sektoru, koje on plaća, dolaze do stanova, jer se bez stana ne može živjeti, a kupovina normalno domaćinstvo optereti u prosjeku polovinom ukupnih mjesečnih primanja za narednih 20 godina. Prosječna cijena kvadrata stana u Crnoj Gori je 1.100 eura, što je za 40-ak eura više od dvije prosječne plate. Ili četiri prosječne penzije. Platu manju od prosječne (529 eura) ima polovina stanovnika Crne Gore. I to ona polovina koja radi u privatnom sektoru, a koja je ovakvim uređivanjem osuđena da se brine za obezbjeđenja stana i sebi i zaposlenim u javnom sektoru, koji svi odreda imaju mjesečna primanja veća od prosječnih ili prosječna.
Prethodna vlast je pravni osnov za dodjelu stanova i kredita zaposlenim u državnim, odnosno opštinskim organima smjestila u Zakon o održavanju stambenih zgrada. I između članova o čišćenju stubišta, popravljanju krovova i izboru predsjednika ulaza, smjestili su odredbu po kojoj se ti stanovi dodjeljuju u skladu sa ,,mogućnostima i zaslužnim ljudima, a bliže kriterijume će odrediti državna i opštinske vlade, a za sudije i tužioce Sudski i Tužilački savjet, odnosno Ustavni sud“. Nova vlast nije još predložila ni nacrt izmjene ovog zakona.
Prethodna je vlast uredbom detaljnije uredila ko i pod kojim uslovima može da dobije stanove po povlašćenim uslovima. Pa je tom uredbom predviđeno da se, 30 dana po donošenju budžeta za tekuću godinu, napravi plan dodjele tih stanova. Pravo na stan ima funkcioner koji nema stan, odnosno kuću u svojini ili susvojini, ili ima sve to, ali neodgovarajuće veličine. Ima pravo da mu se pet odsto prodajne cijene stana smanjuje svake godine staža, a tri odsto zavisno od starosti zgrade. Sve to ukupno treba da iznosi maksimalno 80 odsto oprosta od vraćanja kredita, odnosno otplate dobijenog stana. Ova je uredba i dalje na snazi.
Prethodna je vlast formirala radnu grupu, koja je sa Agencijom za antikorupciju trebala da pripremi prijedlog izmjene zakona na osnovu kojeg je omogućena ovakva dodjela stanova. Ali, niti je promijenila zakon, niti donijela novu uredbu.
Jedinstveno
Ovakav sistem dodjele stanova funkcionerima definitivno ne postoji nigdje u svijetu. Niti je postojao. U prethodnom, socijalističkom sistemu, dodjela stanova počivala je na odredbi da se svakom zaposlenom cijeli radni vijek odvaja tri odsto od bruto plate za stambeni fond. Uz to, nijesu postajali vlasnici, već samo korisnici stanova. Kad se na Žutoj gredi promijenio sistem i zvanično ušlo u tranziciju svi ti korisnici su, baš po principu koji je ostao u ovoj uredbi, imali priliku da - otkupe te stanove.
I sada, 30 godina nakon zvaničnog ulaska u tranziciju, mi i dalje imamo uredbu kojom funkcionerima, koji ni centa ne odvajaju od svojih zarada za stambeni fond, omogućavamo da dođu do kredita, odnosno stanova na način što će otplatiti samo petinu njihove vrijednosti.
Evropska komisija
Mjesec nakon što je prethodni premijer Duško Marković prije dvije godine objelodanio ovu listu povlašćenih dobitnika stanova, a evropski komesar za budžet Johanes Han najavio da će Brisel pokrenuti to pitanje, u Podgoricu je stigao šef Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za pregovore o proširenju Tomas Haglajtner. Jedna od tema razgovora sa predstavnicima tadašnje Vlade su bili upravo ti stanovi, jer iz EU upiru prstom na taj problem i pozivaju crnogorske vlasti da stanove dodjeljuju na ,,transparentan način i po zaslugama“, što je na Pododboru za pravdu, slobodu i bezbjednost, predstavnika Crne Gore i EK Haglajtner jasno poručio.
"Nije mi poznato da takva praksa postoji u bilo kojoj članici EU. To nije kompatibilno sa principima javne administracije na koje su se države u procesu proširenja obavezale i pokreće bitna pitanja koja idu u srž vladavine prava", rekao je Han medijima, na šta je tadašnji premijer odgovorio: ,,Komesar Han neka brine o standardima rješavanja socijalnih, stambenih potreba u njegovoj zemlji, u okviru EU, a mi smo dužni da to radimo u interesu naših građana. Ovo nije politika koja zahtijeva standarde. Ovo je naša nacionalna politika i naše pravo. Ako je bilo devijacija, te ćemo devijacije eliminisati“. Sličan stav, očito, ima i sadašnji premijer Zdravko Krivokapić, koji je i sam dobitnik jednog od tih stanova.
Uostalom, u Vladi su ostali kao državni sekretari, ili direktori direktorata ostali i drugi dobitnici stanova i povlaštenih kredita, među kojima ima i porodica u kojima je svaki član osvojio tu povlasticu.
I tačno, EU je deklaracijom zabranila dodjelu stanova, odnosno povoljnih stambenih kredita građanima koji imaju prosječna primanja. Privilegiju da im država obezbijedi stan po povoljnim uslovima u EU imaju samo korisnici socijalnih naknada.
Crna Gora je u svom jedinom stambenom programu za dodjelu stanova po povoljnim uslovima, mimo spornog funkcionerskog, izjednačila državne službenike i siročad. Trećina stanova iz svake faze projekta ,,Hiljadu plus“, u kojem Vlada subvencionira kamatu za stambeni kredit do 2,99 odsto, namijenjena je državnim službenicima, a ostatak bračnim parovima mlađim od 35 godina, djeci koja su odrasla bez roditelja i porodicama koje imaju članove sa posebnim potrebama, ili sa invaliditetom.
U Srbiji otkup po tržišnoj cijeni i u eurima
Ni kod susjeda nema ovako eksplicitne odredbe u korist funkcionera, a na štetu građana koji rade u privatnom sektoru.
U Srbiji je 2012. godine donesena uredba po kojoj izabrana, postavljena i lica zaposlena kod korisnika sredstava u državnoj svojini mogu dobiti samo stan u zakup na pet godina, odnosno službeni stan. I za to je predviđena lista za bodovanje, koja obuhvata visinu primanja, dužinu staža, broj članova porodice, invaliditet, dužinu podstanarskog statusa, stepen obrazovanja i službu koju obavlja.
Ukoliko službenik postigne dogovor za otkup toga stana sa nadležnom komisijom, cijena se određuje po tržišnim uslovima i to u eurima.
U Hrvatskoj stanovi na korišćenje siromašnim
U Hrvatskoj je sve do 1997. na snazi bila praksa za dodjelu stanova funkcionerima naslijeđena uredbom iz 1987. godine, a karakterisala je netransparentnost postupka i nedostatak valjane zakonske osnove. Uredbom iz 1998. godine propisana je dodjela stanova na korišćenje i povoljni krediti službenicima i namještenicima kojima je prihod po članu domaćinstva niži od najniže plate i porodicama sa četvoro ili više maloljetne djece. Ovo je jedan od rijetkih socijalnih stambenih programa u Hrvatskoj kojim se socijalno ugroženim osobama pomaže u stambenom zbrinjavanju. Za ove su zaposlenike značaj i dužina službe, stambeni položaj, te socijalne prilike bila glavna mjerila za određivanje redoslijeda dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima.
