Društvo

Ombudsman na Odboru za rodnu ravnopravnost skrenuo pažnju na probleme te institucije

Nemaju para da zaposle troje ljudi

To je negdje oko 30.000 eura koliko nam je prijeko potrebno. Bez toga, funkcionisanje institucije može da dođe u pitanje – rekao je ombudsman Siniša Bjeković.

Nemaju para da zaposle troje ljudi Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

Broj zaposlenih u instituciji Ombudsmana nije odgovarajući i potrebno je pod hitno da riješimo problem troje zaposlenih. U ovom trenutku nemamo sredstva za angažovanje zamjenika za oblast zaštite od torture, za radnika u administraciji i blagajnika, mislim na nedostajuća budžetska sredstva - rekao je ombudsman Siniša Bjeković.

- To su dvije pozicije od kojih je jedna zavisna od izvještaja evropske institucije koju moramo popuniti, a druga je zavisna od prisustva jednog administrativnog zaposlenog koji radi na poslovima elektronske obrade podataka – istakao je on na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost gdje je predstavio izvještaje o radu za prošlu i pretprošlu godinu.

Kazao je da iznos za potrebe dodatnog zapošljavanja nije preveliki, dodajući da imaju razumijevanja da je ekonomska kriza. No, kako je istakao ombudsman, čini

mu se da mnogi nemaju razumijevanja na činjenicu da je ta institucija u budžet vratila sva nepotrošena sredstva, krajem prošle godine. Bjeković je ispričao i da su saopštili Ministarstvu finansija da ne žele da budu rasipnik, očekujući od tog resora razumijevanje za njihove potrebe kada dođe nova budžetska godina.

- To je negdje oko 30.000 eura koliko nam je prijeko potrebno. Bez toga, funkcionsinaje institucije može da dođe u pitanje – kaže on.

Poslanica Zdenka Popović (Demokrate) kazala je da će kao članica Odbora za ekonomiju, budžet i finansiraje, amandmanski djelovati da pokušaju da pronađu rješenje da se obezbijede potrebna sredstva koja su nužna ombudsmanu.

Etički kod društva

Bjeković se tokom izlaganja osvrnuo i na seksističke, uvredljive komentare, na govor mržnje u javnosti prema ženama, te je poručio da je solidarnost žena jedan od ključnih pokretača u suzbijanju ove pojave.

Kada bi, kako je objasnio, crtanje karikatura, te ispisivanje neprimjerenih poruka preko društvenih mreža, stavili u kontekst slobode izražavanja, vjerovatno Evropski sud za ljudska prva ne bi našao povredu. Međutim, dodaje da ako želimo da dobijemo mir moramo da kreiramo sopstvene standarde.

- Najviše se toga dešava u sajber prostoru. Ako imate samo potrebu da uvrijedite neku ženu, ne može da bude sloboda izražavanja, a još manje da to bude prihvaćeno u ovoj državi koja ima etičke kodove. Žena ovdje ima svoju težinu i u istoriji i u sadašnjosti – istakao je Bjeković.

Kaže da je posljednjih godina u Crnoj Gori primijećena pojava selektivne primjene mjera, u poimanju koga to sve treba zaštititi, te da ,,zaštitimo svakog političara do

zadnje kapi krvi, dok kada su u pitanju žene nije slučaj, već se komentariše da se možda malo žena zapričala pa joj je to i trebalo.

Izostaje saradnja

Predstavljajući podatke o radu za dvije godine negodovao je na činjenicu što se dešava da dosta državnih organa ne odgovara na prvi zahtjev za dostavljanje informacije, te su 2019. godine slali 181 urgenciju da to učine. Podsjetio je da zaštitnik ljudskih prava i sloboda kontroliše odgovornost vlasti, odnosno čuva autoritet države, te je međusobna saradnja u interesu institucija i građana.

- Bojim se da se nastavlja taj trend i u 2020. i u ovoj godini. Time se moramo pozabaviti – poručio je on.

Istakao je da su lani zabilježili rekordan broj pritužbi koje su povećane za 30 odsto. Bilo ih je 1075, te je okončano 920. Kaže da su izradili najviše odluka u istoriji ove institucije. A kada je riječ o pritužbama koje se tiču diskriminacije, najviše ih je bilo o radu i zapošljavanju. Najviše su se žalili građani iz Podgorice, Pljevalja i Danilovgrada.

Odbor je jednoglasno usvojio ove izvještaje.

Portal Analitika