U naselju Donji Štoj u Ulcinju investitorke Ana i Lucija Ivanović nelegalno su izgradile 64 objekta. Rješenje o zabrani dalje gradnje i rušenju, tada jednog objekta u izgradnji, donijeto je još krajem 2021. godine, međutim gradnja se nastavila. Objekti su završeni i većina prodata. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nijesmo mogli saznati šta se desilo sa rješenjem za rušenje. Pitanje smo poslali Urbanističko-građevinskoj inspekciji međutim nadležni iz ovog resora su, kako smo saznali, pitanje proslijedili ministarki Ani Novaković-Đurović od koje nijesmo dobili nikakav odgovor.
Fotograf i neprijatnosti
U saznanju smo da su objekti nelegalni, da je njih 60 već prodato, da je ostalo još četiri. Na broj telefona, koji je za prodaju objavljen na Tik Toku, kazali su nam da je ostalo još četiri objekta i da im je cijena 600 eura po kvadratu, tj. po objektu 150.000 eura za 250 kvadrata. Na naše pitanje da li su objekti legalni kazali su nam da nijesu, ali da će biti za 10 godina. Da su objekti građeni na njihovom privatnom imanju i da tako grade svi u Ulcinju. Međutim, po sadašnjim zakonima objekti se ne mogu legalizovati jer se ne nalaze na orto-foto snimku koji je zavšen 2018. godine, a građenje je počelo kasnije.
Iako se objekat reklamira na Tik Toku naš fotograf Dragan Mijatović bio je suočen sa gomilom pitanja kada je u petak pokušao da snimi ovaj kompleks. Osoba koja se nije predstavila tvrdila je da je to privatni posjed i da je fotografisanje zabranjeno uz stalna pitanja - ko ste i ko vas je poslao. Postavlja se pitanje zašto je zabranjeno snimiti objekat koji se već godinama gradi i reklamira na društvenim mrežama.
Iako su objekti nelegalni gradi se ,,punom parom“
U rješenju za rušenje za jedan od objekata građevinska inspekcija je navela da je građen suprotno važećem planskom dokumentu PUP Opštine Ulcinj, na prostoru definisanom kao ,,ostale poljoprivredne površine“.
Na navedeno rješenje investitorke su izjavljvale žalbu nekoliko puta i sve su odbijene. U žalbi su, između ostalog, navele da je prvostepeno rješenje donijela inspektorka za centralni region, a objekat se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore. Ukazuje da, u konkretnom slučaju, na predmetnoj lokaciji ne postoji planski dokument i da nijesu iskoristile pravo da se izjasne na zapisnik. Ističu da su se obratile zahtjevom za legalizaciju predmetnog objekta i da je isti upisan u katastar.
Investitorke su navele da je netačno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Da nije jasno na osnovu kojih parametara je određen rok od 20 dana za izvršenje naloženih radnji, da nije jasno na čiji teret spada obaveza izrade elaborata rušenja, kao i na osnovu čega je prvostepeni organ ocijenio da zahtjev za legalizaciju na utiče na odluku u predmetnoj stvari, kao i da rješenje ne sadrži član na koji se poziva da žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Zadnja žalba je odbijena 19. maja prošle godine.
"Ožalbenim rješenjem naređuje se žaliteljkama da poruše objekat u izgradnji, spratnosti P+1, dimenzija u osnovi cca 8,00 m x 8,00 m, koji se gradi na kat. parceli, broj 715/54 KO Donji Štoj u Ulcinju, upisanog u list nepokretnosti 477 - Prepis PJ Ulcinj, jer su nastavile građenje objekta i pored rješenja o zabrani građenja, broj: UPI 12-442/1 od 15. 12. 2021 .godine, pod prijetnjom prinudnog izvršenja rješenja", piše u rješenju za rušenje.
Iz Ministarstva su naveli su izvšili inspekcijski nadzor, 2. 12. 2021. godine, nad objektom koji je lociran na katastarskoj parceli, broj 715/54, KO Donji Štoj i da na lokaciji nije bilo gradilišne table sa podacima o investitoru i objektu u izgradnji i zatečeni su radnici na gradilištu.
Nadalje je utvrđeno da nije podnijeta prijava građenja i tehnička dokumentacija za predmetni objekat, shodno čl. 91 i 92 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata zbog čega je prvostepeni organ donio rješenje o zabrani građenja, broj: UPI 12-442/1 od 15. 12. 2021. godine, koje je ostavljeno na vidnom mjestu na objektu, 21. 12. 2021. godine. Istog dana prvostepeni organ je izvršio pečaćenje objekta zbog mjere zabrane garđenja i sačinio zapisnik, broj: 121-1-UL-836/2 od 21. 12. 2021. godine, čiju kopiju je takođe ostavio na vidnom mjestu na objektu i napravio foto-elaborat o istom.
Takođe, kako su naveli u rješenju Ministarstva, utvrđeno je da je 10. februara prošle godine izvršena kontrola sprovođenja mjere zabranje građenja od 15. 12. 2021. godine i konstatovano da je nastavljena gradnja.
U rješenju se navodi da je odredbom člana 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano da investitor gradi objekat na osnovu prijave građenja i dokumentacije propisane ovim zakonom.
Odredbom člana 200 stav 1 tačka 1 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano je da urbanističko-građevinski inspektor provjerava da li je za građenje objekta podnijeta prijava građenja i dokumentacija iz člana 91 ovog zakona, dok je odredbom člana 201 stav 1 tačka 11 istog zakona propisano da kada u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis urbanističko-građevinski inspektor dužan je da naredi rušenje objekta i/ili vraćanje prostora u prvobitno stanje ako se objekat gradi odnosno ako je izgrađen i pored zabrane iz tač. 1, 2, 3, 3a, 4, 5, 6, 7, 8 i 10 ovog člana
Objekat se reklamira na Tik Toku
Šta kaže zakon
Kada se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis ili da se ne poštuju propisani standardi ili normativi, inspektor je obavezan da preduzme upravne mjere i radnje utvrđene posebnim propisom kojim je uređena oblast u kojoj se vrši inspekcijski nadzor, a naročito da naredi rušenje, uklanjanje bespravno započetog ili podignutog objekta i uklanjanje stvari sa određenog prostora.
Ovo pitanje je regulisano odredbom člana 152 stav 1 citiranog zakona kojim je propisano da se bespravnim objektom smatra zgrada koja je izgrađena suprotno propisima kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. Kako je obaveza pribavljanja građevinske dozvole postojala sve do stupanja na snagu važećeg zakona, kojim je izdavanje građevinske dozvole zamijenjeno institutom prijave građenja, jasno je da se legalizacija odnosi samo na objekte koji su izgrađeni prije stupanja na snagu sada važećeg zakona.
