Mitropolija crnogorsko-primorska SPC počela je izgradnju pristaništa za čamce i pristupne staze do Manastira Moračnik na Skadarskom jezeru. Sa dugim iskustvom u nelegalnim radovima na kulturnim dobrima i zaštićenim područjima, Mitropolija ni ovoga puta nije zatražila urbanističko-tehničke uslove od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar, zatim prijavila građenje i pribavila ostalu tehničku dokumentaciju, već joj je „zeleno svjetlo“ za radove bilo Rješenje Agencije za zaštitu životne sredine.
Da situacija bude neobičnija, Mitropolija je radove počela na parceli koja nije u njenom vlasništvu, već u posjedu Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nijesu bili obaviješteni o bilo kakvim projektima i namjerama za izgradnju pristaništa i pristupnog puta na ostrvu Moračnik.
To pokazuje dokumentacija koju je Pobjeda dobila od nastojatelja Manastira Moračnik Nikolaja Bašanovića, ali i od Uprave za zaštitu kulturnih dobara na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
U BARU MU DALI
Radove su ljetos primijetili posjetioci Manastira Moračnik i ljubitelji kulturne baštine Crne Gore, a jedan od njih poslao je na adresu Pobjede snimak koji pokazuje grupu radnika kako blizu Manastira, na samoj obali jezera, izvodi armirano-betonske radove. Pobjeda je snimak proslijedila Upravi za zaštitu kulturnih dobara, čiji je stručni tim 21. septembra obišao ostrvo, kako bi utvrdio činjenično stanje u vezi sa izvođenjem radova na prilaznom dijelu Manastira.
Stručna lica Uprave, arhitekta konzervator Milan Jovićević i konzervator restaurator Sanja Šoljaga utvrdili su da se izvode građevinski radovi u zaštićenoj okolini kulturnog dobra, na udaljenosti 70 metara od crkvene porte.
''Konstatovano je da se izvode armirano-betonski radovi za izgradnju pristaništa za manja jezerska plovila. Pistanište je formirano prema vodi u pravougaonoj formi, u dužini pet metara, koje se dalje pod pravim uglom pruža 10 metara. Ortogonalno na ovu fizičku strukturu proteže se treći segment u dužini 15 metara, formirajući manju marinu. Na dvije strukture konstatovana je i oplata. Paralelno uz stazu, u sjevernom pravcu, izvedena je armirano-betonska staza, širine 1,5 metara, u dužini 20 metara. U samom dvorištu Manastira evidentirane su dvije veće palete kubiciranog kamena, u bijeloj boji, fine obrade'', navodi se u izvještaju stručnog tima, koji je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
U izvještaju se ističe da se nakon uvida u dokumentaciju ovog organa može konstatovati da „nije bilo obraćanja od strane vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra za navedene intervencije konstatovane ovim terenskim obilaskom“.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 26. septembra obavijestila i Upravu za inspekcijske poslove i zatražila da na ostrvo Moračnik upute nadležnu inspekciju i povratno ih informišu o preduzetim radnjama.
Novinar Pobjede kontaktirao je i sa nastojateljom Manastira Moračnik Nikolajem Bašanovićem i upitao ga da li imaju sve dozvole i tehničku dokumentaciju za radove na izgradnji pristaništa i pristupnog puta. Bašanović je odgovorio da ima sve dozvole.
''U Baru su mi dali'', kazao je Bašanović.
Na pitanje ko mu je u Baru dao dozvolu, Bašanović je odgovorio: „Ne znam ja, neko ko je nadležan“.
''Imam ja papire, brate, da su mi odobrili, u Baru su nam odobrili. Odobrio nam je neko nadležan, a ne neko nenadležan. Rekli su mi đe da tražim i ja sam to dobio'' rekao je Bašanović.
On je potom novinaru Pobjede obećao da će mu „monahinje sa Beške poslati papir“ jer „ne barata modernom tehnologijom“, što se i dogodilo u kasnim večernjim satima. Međutim, ispostavilo se da nije riječ o „papiru iz Bara“, već o Rješenju Agencije za zaštitu životne sredine iz Podgorice.
ADAPTACIJA
U ovom rješenju, broj 02-UPI-1347/4, od 2. oktobra 2021. godine, koje je sačinio Sektor za izdavanje dozvola i saglasnosti, navodi se da se „Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dozvoljava vršenje radnji, aktivnosti i djelatnosti u vidu adaptacije pristana i pristupnog puta za potrebe Manastira Moračnik na ostrvu Moračnik, na dijelu k. p. broj 1 KO Bobovište, Opština Bar, u okviru Nacionalnog parka ’Skadarsko jezero’“.
U stavu 2 ovog rješenja navodi se da je Mitropolija crnogorsko-primorska, prilikom izvođenja radnji, aktivnosti i djelatnosti iz stava 1, u obavezi da poštuje mjere zaštite prirode koje su definisane prostorno-planskom dokumentacijom.
''Dozvola iz stava 1 ovog rješenja ukinuće se ukoliko podnosilac zahtjeva ne otpočne radnje i aktivnosti za koje je dozvola izdata u roku od tri godine od dana izdavanja dozvole'' navodi se u stavu 3 Rješenja.
U obrazloženju Rješenja se ističe da je Mitropolija crnogorsko-primorska podnijela Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev (broj: 02-UPI-1347/1 od 25. 10. 2021. godine) za adaptaciju pristana i pristupnog puta.
''Naime, usljed vremenskih nepogoda je došlo do urušavanja dijela potpornog zida na ostrvu Moračnik, koji je doveo do odrona pristupnog puta do pristana, čime je onemogućen prilaz plovilima i ulazak do pristupnog puta. U zahtjevu je navedena specifikacija potrebnog materijala i način izvođenja radova. U postupku rješavanja predmetne upravne stvari, unutar Agencije za zaštitu životne sredine pribavljena je stručna ocjena od strane Sektora za zaštitu prirode (broj: 02-UPI-1347/3 od 29.10.2021. godine) u kojoj je konstatovano da radnje i aktivnost koje su vezane za adaptaciju pristana i pristupng puta na dijelu katastarske parcele broj 1 KO Bobovište, Opština Bar, neće narušiti prirodne vrijednosti zaštićenog dobra Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“, te da je iste moguće obavljati'' navodi se u obrazloženju.
Ovo Rješenje, po svemu sudeći, Mitropolija je shvatila kao „zeleno svjetlo“ za otpočinjanje radova, pa je bez bilo kakve saglasnosti vlasnika parcele (Nacionalnih parkova Crne Gore), bez podnošenja zahtjeva za urbanističko-tehničke uslove, prijave građenja i ostale dokumentacije, krenula u izgradnju pristaništa za čamce i pristupnog puta ka Manastiru. Zanimljivo je da je Mitropolija zahtjev podnijela Agenciji 25. oktobra, a Rješenje po tom zahtjevu je, slučajno ili namjerno, zavedeno čak 23 dana ranije, 2. oktobra ove godine?!
ZAKON JASAN
Da nije bilo nikakvog zahtjeva Mitropolije crnogorsko-primorske, potvrdila nam je i pomoćnica sekretara za uređenje prostora u Opštini Bar, Darinka Martinović-Milošević. Ona je podsjetila da Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata ne predviđa građevinsku dozvolu, kao posebnog akta po osnovu kojeg se grade objekti, osim kada se radi o složenim inženjerskim objektima. Umjesto građevinske dozvole, prema riječima Martinović-Milošević, Zakon prepoznaje prijavu građenja kao uslov na osnovu kojeg investitor gradi objekat.
Prijavu građenja i propisanu dokumentaciju investitor je dužan da podnese nadležnom inspekcijskom organu, u roku od 15 dana prije početka građenja. Dokumentacija koju investitor podnosi uz prijavu građenja propisana je članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i sadrži, naročito: glavni projekat ovjeren u skladu sa ovim zakonom; izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta; dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta koji je izradio, odnosno, revidenta koji je revidovao glavni projekat, u skladu sa ovim zakonom; ugovor o angažovanju izvođača radova; ugovor o angažovanju stručnog nadzora i dokaz o pravu svojine na zemljištu, odnosno drugom pravu na građenje na zemljištu (list nepokretnosti, ugovor o koncesiji, odluka o utvrđivanju javnog interesa) ili dokaz o pravu svojine na objekat, odnosno drugom pravu na građenje, ako se radi o rekonstrukciji objekta. Za izradu tehničke dokumentacije zainteresovano lice pribavlja urbanističko-tehničke uslove, koje nadležni organ izdaje u skladu sa planskim dokumentom.
Uredbom o povjeravanju dijela poslova Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma jedinicama lokalne samouprave, poslovi izdavanja urbanističko-tehničkih uslova iz nadležnosti Ministarstva, osim za složene inženjerske objekte kao što su, recimo, zgrade bruto građevinske površine 3.000 metara kvadratnih i više, hoteli itd., povjeravaju se jedinicama lokalne samouprave. U ovom slučaju, dakle, nadležna je Opština Bar.
Martinović-Milošević je dodala da „u raspoloživoj arhivi ne postoje podaci da su Mitropolija crnogorsko-primorska, ili neko u njeno ime, podnijeli zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova“.
JEDAN KORAK
Više sagovornika i izvora Pobjede, dobro upućenih u sprovođenje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i u nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine, potvrdilo nam je da je Rješenje Agencije samo jedan od koraka u pribavljanju dokumentacije o građenju, u skladu sa Zakonom.
''Građenje nije ingerencija Agencije za zaštitu životne sredine. Oni su Mitropoliji dali Rješenje sa aspekta njihovog posla, a to je ugrožavanje životne sredine. Dva puta su se pozvali na to da se radovi moraju raditi u skladu sa planskom dokumentacijom. Očigledno nijesu ulazili u to da li Mitropolija ima ostale papire, da li je to u skladu sa planskom dokumentacijom itd., već ističu da su te intervencije u prostoru, koje im je opisala Mitropolija, dozvoljene sa aspekta zaštite životne sredine. To je ono što ta Agencija radi. Dakle, ovo nije dozvola za gradnju već mišljenje Agencije da neće biti narušeni prirodni resusri i životna sredina na ostrvu Moračnik, budući da je pod zaštitom u okviru Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“, kazao je izvor Pobjede.
Agencija, prema riječima izvora Pobjede, može da kaže da to što planira da se gradi neće ugroziti životnu sredinu, ali ako to nije predvidio planski dokument, ne možete ništa graditi, niti možete pribaviti dozvole.
''Mišljenje Agencije je samo jedan od uslova koji se moraju ispuniti i ni u kom slučaju nije dozvola da se počne građenje. Znajući Mitropoliju i njihovo dugogodišnje iskustvo sa nelegalnim radovima, inspekcijama, zabranama radova... pretpostavljam da i oni to znaju, samo se prave ludi, jer im očigleno može biti'' kazao je izvor Pobjede.
Pobjeda je 10. oktobra poslala pitanja i Agenciji za zaštitu životne sredine, ali do zaključenja ovog broja našeg lista odgovore nijesmo dobili. Manastir Moračnik, inače, potiče iz 15. vijeka, a u posljednjih 30 godina zvanično je zabilježeno više nelegalnih radova na ovom kulturnom dobru od nacionalnog značaja, iza kojih stoji Mitropolija crnogorsko-primorska SPC.
Nema rješenja o revalorizaciji, nema ni zaštićene okoline
Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, u izvještaju od 23. septembra nakon obilaska Moračnika, konstatovala „da nije bilo obraćanja od strane vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra za navedene intervencije“, ispostavilo se da Mitropolija crnogorsko-primorska, da je kojim slučajem vlasnik parcele na kojoj se izvode radovi, nije ni bila u obavezi da se obrati Upravi kako bi dobili smjernice ili konzervatorske uslove za izgradnju pristaništa za čamce i pristupnog puta.
Razlog je nepostojanje Rješenja o revalorizaciji kulturnog dobra Manastir Moračnik, kojim bi, između ostalog, bila utvrđena i zaštićena okolina Moračnika. Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, zaštićena okolina je prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od neposrednog značaja za njegovo postojanje, zaštitu, korišćenje, izgled, očuvanje i istraživanje, kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost.
Iz Uprave je Pobjedi pojašnjeno da „proces revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore nije završen, tako i Rješenje o revalorizaciji predmetnog kulturnog dobra nije donešeno“.
''Razlozi za nedonošenje Rješenja leže u izuzetno širokom djelokrugu rada ovog organa i malom broju zapošljenih stručnih lica. Sam proces revalorizacije kulturnih dobara podrazumijeva učešće i drugih državnih organa i institucija (između ostalih Uprave za katastar i državnu imovinu) uz primjenu pravila upravnog postupka, iz kog razloga su i objektivni razlozi za njegovo trajanje'' naveli su iz Uprave.
Iz Uprave nijesu odgovorili na pitanje da li je Manastir Moračnik izgubio status kulturnog dobra, budući da je bivši v. d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin, u pismu bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću, u martu ove godine, ustvrdio da će sva kulturna dobra izgubiti status 22. jula 2022. godine, ukoliko se ne završi novi proces revalorizacije. Na insistiranje Pobjede da se na ovo pitanje odgovori, pisani odgovor nije stigao, ali je nezvanično iz Uprave kratko rečeno da je „Manastir Moračnik zaštićen“.
Nacionalni parkovi: Nijesmo dali nikakve dozvole niti saglasnosti za radove
Iz Nacionalnih parkova Crne Gore, u čijem vlasništvu je parcela na kojoj Mitropolija izvodi radove, Pobjedi je potvrđeno da su 21. septembra 2022. godine nadzornici Službe zaštite Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“, u saradnji sa inspektorom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, obišli ostrvo Moračnik i mjesto gdje se izvode radovi.
''Naglašavamo da Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore i Nacionalni park ,,Skadarsko jezero“ nijesu dali nikakve dozvole niti saglasnosti za izvođenje pomenutih radova. Služba zaštite Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“ je preduzela sve aktivnosti iz njene nadležnosti, a za dalje postupanje nadležna je Uprava za zaštitu kulturnih dobara'' navode iz Nacionalnih parkova.
Zahtjev Uprave upućen 26. septembra, inspektorka ga dobila kad i pitanja Pobjede
Pobjeda je 3. oktobra poslala pitanja i Upravi za inspekcijske poslove, budući da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara u zahtjevu od 26. septembra, broj UP/I 03-497/2022-2, od njih tražila da na Moračnik upute nadležnu inspekciju i povratno ih informišu o preduzetim radovima. Iz Uprave za inspekcijske poslove odgovoreno je da je baš 3. oktobra, kada su stigla pitanja od novinara Pobjede, inspektorka za kulturnu baštinu „primila inicijativu u vezi sa navedenim problemom i da joj je u planu da po istoj postupi do kraja ove nedjelje, eventualno početkom sljedeće“.
''Nakon obavljenog nadzora, informacije o ishodu biće Vam dostavljene'', navedeno je iz Uprave za inspekcijske poslove.
Do zaključenja ovog broja Pobjede, „informacije o ishodu“ nijesu nam dostavljene.
