Jedan od slogana koji je obilježio devedesete godine XX vijeka glasio je Ako vam je dobro, onda ništa. Slogan danas zvanično koristi portal Peščanik, portal koji održava slobodnu teritoriju kritičkog mišljenja i promišljanja, regionalno prepoznatljivu. Slični portali egzistiraju i na drugim adresama i na sve njih može se primijeniti pomenuti slogan. Slogan je prvobitno bio glavni dio džingla Radija B92 koji je u godinama talasanja i ratova na prostorima bivše Jugoslavije bio glas protiv jeze koja nikako da nestane. Radio B92 i dalje postoji, ali to više nije onaj radio. I džingl i program ostali su samo materijal za kulturu sjećanja.
I kako da nam bude dobro u vremenu kada izvjesni Vuković može da postane zvijezda dana, ili zvijezda preko noći, zvijezda u obračunu sa Nebojšom Šofrancem koji svojim medijskim umijećem, znanjem i šarmom jeste ikona popularne crnogorske kulture. Jedinstvena ličnost medijske produkcije, autentična TV zvijezda. Taj aerodromski snimak u poremećenom redu letenja inače, i sve više poremećenoj stvarnosti sabira u sebi svu nelagodu ne u kulturi, već u nekulturi i primitivizmu. I dok se mi zabavljamo pitanjima da li ta novootkrivena zvijezda treba da se izvini ili treba da i dalje bude tzv. spoljni ekspert, pomenuti Vuković očito samo dobija na cijeni. Nije lako biti spoljni ekspert, što je definitivno postalo zanimanje od neprocjenjivog značaja sa sociologiju profesije, ako sociolozi što domaći što inostrani ikada budu istraživali takav konstrukt i primjer statusa nemjerljiv za razvoj prosvjete, nauke, kulture i sporta za čovječanstvo.
Ako vam je dobro, onda ništa.
Mnogi Vukovići slobodno mogu na ulici da vas zaustave i riječju splačino usmjere na fenomen naroda. Tako nekako glasi ili izgleda sadržaj prenosa uživo na aerodromu. Aerodromu koji u međuvremenu bez letova Montenegro Airlinesa, čeka letove iz Rusije, koji nikako da slete, ni da su iz Novosibrska krenuli, a ne iz Moskve.
Ta jezivo ružna slika o kojoj govorimo, dodatno pojačava jezu koju inače nose aerodromi, posebno ako imate strah od letenja. Ili jezu njihove praznine u doba pandemije. A što tek da radimo sa akumuliranom jezom od neletenja. Ili jeza 11. septembra.
I tako dok mi sigurno i polako zaboravljamo jezu izazvanu COVID-19 virusima ili kako se već zovu, drugi i opasniji virus nacionalizama nijesmo uspjeli uništiti tokom dugog XX i ovog našeg XXI vijeka. Utjehu nam ne može dati ni Sigmund Frojd koji je 1930. godine napisao svoje kapitalno djelo za čitanje istog tog XX vijeka, Nelagodu u kulturi. Ili Gustav Le Bon još ranije Psihologiju gomile (1910). Jeza od nečitanja sasvim je nova tema, osim naravno nacionalnih bestselera za pomamljivanje naroda.
