Promjene u režimu ishrane koje napravimo mogu da utiču na držinu trajanja života, pokazuje najnovija naučna studija istraživača na Univerzitetu u Mičigenu.
Rezultati ovog istraživanja pokazali su da, na primjer, svaki hot-dog skraćuje inače zdravi život do 36 minuta, dok, s druge strane, porcija indijskog oraha produžava život 26 minuta.
To su samo neki od nalaza u novoj studiji koja zaključuje da zamjena samo 10 odsto uobičajenog dnevnog unosa kalorija iz govedine i prerađenog mesa mješavinom voća, povrća, oraha, mahunarki i nekih morskih plodova može da donese dvije velike koristi.
- Prvo, karbonski otisak u ishrani će se smanjiti za trećinu.
- Drugo, omogućiće zdraviji život za dodatnih 48 minuta svakog dana.
Kada istraživači govore o „zdravom životu“, pod tim podrazumijevaju sposobnost da se živi pod sopstvenim uslovima – bez potrebe da se nose sa krhkošću, bolešću ili invaliditetom. Autori studije su tokom ovog projekta testirali efekte više od 5.800 različitih namirnica, rangirajući svaku prema opterećenju nutritivnih bolesti na ljude i uticaju na životnu sredinu.
„Generalno, prehrambenim preporukama nedostaje specifičan i aktivan pravac koji bi motivisao ljude da promijene ponašanje, a rijetko se preporuke o ishrani bave uticajima na životnu sredinu“, navodi se u studiji.
Zeleno svijetlo za neke namirnice
Ovi nalazi dolaze iz novog indeksa ishrane zasnovanog na epidemiologiji, Indeks nutritivne vrijednosti zdravlja (Health Nutritional Index – HENI), koji je stvorio istraživački tim iza ove studije. Za jednu porciju hrane, HENI izračunava povezano neto korisno ili štetno zdravstveno opterećenje u minutama zdravog života.
Globalno opterećenje bolestima (Global Burden of Disease – GBD) takođe je imalo veliki uticaj na ovaj rad, zbog teorije da svaka porcija hrane koju jedemo ima vezu i sa mortalitetom od bolesti i sa morbiditetom.
Prilikom izrade HENI-a, istraživači su koristili 15 faktora rizika u ishrani i procjene opterećenja bolestima preuzete iz GBD. Kombinovali su ih sa profilima ishrane različitim namirnicama koje se obično jedu prema bazi podataka koju objedinjuje National Survey and Nutrition Examination Survey.
Iako taj proces zvuči pomalo komplikovano, krajnji rezultat je prilično jednostavan - hrana sa pozitivnim rezultatom dodaje minute zdravog života. U međuvremenu, hrana sa negativnim rezultatom dovodi do nezdravih ishoda.
Tim naučnika iz Mičigena takođe je koristio drugu metodu za procjenu i ocjenu uticaja različitih namirnica na životnu sredinu u brojnim razmatranjima, uključujući uzgoj, preradu, proizvodnju pripremu i kuvanje, potrošnju, otpad i stvaranje sitnih čestica. Svi ovi podaci svrstali su namirnice u tri zone različitih boja na osnovu njihovih kombinovanih profila životne sredine i ishrane: zelenu, žutu i crvenu.
Hrana iz zelene zone promoviše zdraviji život i dobra je za planetu. Ove namirnice uključuju orahe, voće, povrće iz ratarske proizvodnje, mahunarke, integralne žitarice i neke vrste morskih plodova. S druge strane spektra, hrana iz crvene zone nudi male nutritivne ili ekološke koristi. Ova grupa uključuje visoko prerađeno meso, govedinu, škampe, svinjetinu, jagnjetinu i povrće iz staklenika.
Ovo ne znači da meso treba potpuno izbjegavati
Dok je visoko prerađeno meso najlošije sa zdravstvene tačke gledišta, govedina, svinjetina, jagnjetina i prerađeno meso imaju veliki negativan uticaj i sa aspekta životne sredine. Međutim, autori studije naglašavaju da ovi nalazi nijesu tako crno-bijeli, poput „izbjegavajte meso, jedite voće“ principa. Mnoge namirnice koje su zdrave za nas možda nijesu dobre za planetu i obrnuto.
„Prethodne studije često su svodile nalaze na raspravu o biljnoj i životinjskoj hrani. Iako smatramo da se biljna hrana generalno bolje ponaša, postoje značajne razlike i hrani biljnog i životinjskog porijekla“, navodi se u studiji.
Istraživači naglašavaju da je hitnost promjena u ishrani radi poboljšanja zdravlja ljudi i životne sredine razumljiva.
„Rezultati istraživanja pokazuju da male ciljane zamjene nude izvodljivu i moćnu strategiju za postizanje značajnih koristi za zadravlje i životnu sredinu, bez potrebe za dramatičnim promjenama u ishrani“, zaključuje se u studiji.
