Gordan Grdinić s Malog brda predao je zahtjev za upis nelegalno sagrađene kuće u katastar i time je započeo legalizaciju.
"Tu nema neke zamjerke, ali ima problema sa tim što su oni obećali da će da formiraju agenciju za planiranje prostora, i ta agencija se osniva na nivou opštine, koja ima svoje komisije koje izlaze na teren i obilaze te kuće koje treba da se legalizuju, i na taj način je usporeno sve, zbog toga što ta agencija nije oformljena“, kazao je Grdinić.
Da zbog političkih dešavanja to nije urađeno u Glavnom gradu, te da ima zastoja u još nekim opštinama, ne spore u resornom ministarstvu, ali vjeruju da će sve biti brzo riješeno. No to, kako tvrde, ne treba da obeshrabri građane da upišu nelegalne objekte u katastar jer rok ističe 14. avgusta.
"U ovom trenutku ne razmišljamo o produženju ovoga roka koji se odnosi na 14. avgust, odnosno na predaju zahtjeva za upis bespravno sagrađenih objekata u list nepokretnosti, jer ovaj rok je već jednom produžavan, kao što ste upoznati, jer je on bio do 14. februara 2026. godine, i smatramo da za godinu svi oni koji su htjeli da riješe svoje pitanje, odnosno status svojih bespravno sagrađenih objekata, imali su dovoljno vremena“, kazao je Nikola Ražnatović iz Ministarstva prostornog planiranja.
Za sve koji to vrijeme nijesu iskoristili i upisali nelegalni objekat u katastar, mogu se nadati rušenju jer iz Ministarstva podsjećaju da je građanima data mogućnost da ostala dokumenta dostave i nakon isteka roka. One koji su završili taj posao, sada muče druge brige. Većina koja je nelegalno gradila na državnoj imovini teško da će, kako kažu, moći da plati otkup zemljišta.
"Cijena zemljišta 2022. godine je bila procijenjena ovdje na ovom lokalitetu 132 eura, a ovaj lokalitet i sve ove kuće ovdje nemaju uredno vodosnabdijevanje i elektro-napajanje. Cijena ako se bude određivala po tržišnoj vrijednosti, kao što oni sad planiraju, i sve što bi tu ostalo, biće neprihvatljiva za narod“, rekao je Grdinić.
Iz Ministarstva, s druge strane, objašnjavaju da su cijene za urbanu sanaciju u većini opština ostale nepromijenjene u odnosu na 2020, iako je sve u međuvremenu poskupjelo. Kada je u pitanju otkup državnog zemljišta, tvrde da će se primjenjivati tržišne cijene, te da će sve građani moći da plate u više rata.
"Izlazi procjenitelj da procijeni to zemljište koje nakon dobijanja procjene, to je ona cijena koja će izaći ispred Uprave za državnu imovinu. Ako oni žele da otkupe državno zemljište, oni će moći da ga otkupljuju na 20 narednih godina. Dok, što se tiče odluka o urbanim sanacijama, oni će moći da je plaćaju maksimalno narednih 30 godina“, kazao je Ražnatović.
Cijeli proces legalizacije planirano je da bude završen za pet godina, a prema nekim procjenama gotovo je 100 hiljada nelegalnih objekata.
