Skrnavljenje spomen-ploče na Ravnom Lazu, u Piperima, koja simbolizuje otpor naroda Crne Gore fašizmu i okupaciji 13. jula 1941. godine, atak je, poručio je juče premijer Duško Marković, na Crnu Goru, na njene najveće vrijednosti i jednu od njih - antifašizam.
- Poruka svim tim neodgovornim pojedincima je da se ne igraju sa Crnom Gorom i njenim simbolima. Za počiniocima ćemo tragati dok ih ne nađemo. Na pitanjima naše istorije, slobode i antifašizma, ne možemo graditi politike, a država i organi za sprovođenje zakona neće imati milosti dok pojedince ili grupe koje stoje iza njih ne privedu pravdi - kategoričan je Marković.
On je rekao i da je o ovom skandalu razgovarao sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem i tražio da policija najhitnije nađe one koji su uništili spomenik na Ravnom Lazu.
Vandalski čin skrnavljenja spomenika na kojem su uništene ploče na kojima su ispisana imena komunističkog rukovodstva, koje je donijelo odluku o pokretanju Trinaestojulskog ustanka, izazvao je oštre reakcije dijela javnosti – od političkih partija, do nevladinog sektora i intelektualaca.
Policija još nije identifikovala vandale koji su nasrnuli na spomen-obilježje, kako se pretpostavlja, u noći između subote i nedjelje.
Stara priča
Ovaj, samo jedan u nizu ataka na civilizacijske vrijednosti koje baštini naša država, komentarisao je juče za Pobjedu publicista i književnik Rajko Cerović koji ocjenjuje da se „vara svako ko olako misli da su u našoj državi savladani svi ostaci fašističke psihologije i logike iz ranih devedesetih godina“.
- Razbijanje one spomen-ploče u Piperima ili nasrtaj na crnogorske zastave u Bijelom Polju nijesu ništa drugo nego fašizam u svome najvulgarnijem obliku - istakao je on.
Kako je rekao, „od devedesetih godina prošlog vijeka Srbija nije prestajala da fašizira društvo u Srbiji, a nažalost tada i u Crnoj Gori“.
- Što je drugo nego fašizam predstavljalo dizanje oružja na sve jugoslovenske narode, osim Srba? Fašizacija je počela krvoločnim mitinzima u Crnoj Gori, nastavljena ratom i razaranjem zemlje, da bi se Crna Gora kasnije probudila iz fašističkog velikosrpskog drijemeža i vratila sebi, to jest svojoj autentičnoj antifašističkoj tradiciji - ocijenio je Cerović.
Sve što je poslije toga slijedilo, prema njegovim riječima, bilo je na „najboljim tragovima jasne crnogorske antifašističke prošlosti i savremene crnogorske političke i društvene orijentacije“, od referenduma o nezavisnosti 2006. godine, apliciranja za članstvo u evropskoj zajednici naroda do članstva u NATO alijansi.
- Crna Gora svjedoči svoje humanističko i antifašističko lice. Ne povodi se za Srbijom koja dobrim dijelom njeguje staru priču, veličajući kvislinge iz Drugog svjetskog rata i ratne zločince iz devedesetih godina. Sadašnji propagandni, to jest opštemedijski juriš na Crnu Goru, samo je još jedan dokaz beogradskog nepromijenjenog lika iz četiri izgubljena rata i Miloševićevog avanturizma po onoj nesrećnoj zajedničkoj zemlji. Vara se svako ko olako misli da su u našoj državi savladani svi ostaci fašističke psihologije i logike iz ranih devedesetih godina. Razbijanje one spomen-ploče u Piperima ili nasrtaj na crnogorske zastave u Bijelom Polju nijesu ništa drugo nego fašizam u svome najvulgarnijem obliku - poručuje Cerović.
Ta istina se, kako navodi, nijednog trenutka ne smije ispuštiti iz vida, ni oslabiti budnost odbrambenih mehanizama.
- Uostalom, svjedoci smo istog militantnog djelovanja jedne crkve koja je barjačila Srbijom i Crnom Gorom devedesetih. Samo se mora reći - ne fašizmu! Sve drugo se može popraviti, ispeglati i očovječiti. Fašizam je društveno dno, tragedija bez lijeka, konačni poraz svakog oblika ljudskosti. Ne treba nikad zaboraviti da njegovi ostaci danas iz same Crne Gore nasrću na Crnu Goru, njenu slobodu i njenu evropsku viziju budućnosti – upozorio je Cerović.
Svetinja
Prema riječima predsjednika SUBNOR-a i člana CANU Zuvdije Hodžića, vandali su u Piperima krenuli na svetinju.
- Svetinju su urušili. Slika toga ko se usudio da ovo uradi je primjer nečojstva i nesojluka. Neka se stidi, a nije mi jasno kako može da gleda u lice bilo kome, poslije takvog sramnog čina. Taj spomenik ne pripada nijednoj partiji, već narodu, to je sveto - poručuje Hodžić.
Nema razumijevanja, kako kaže, za skrnavljenje bilo kog spomenika - revolucionaru, borcu ili istorijskoj ličnosti, a ovo što se desilo u Piperima naziva patologijom.
- To nije normalno, svako ko je za slobodu ne može to da uradi. To je odluka o ustanku. Crna Gora je ustala protiv okupatora, a to je spomenik upravo tome. Ne shvatam da neko to može da ruši - priča razočarano Hodžić.
Duboko je uvjeren da će nadležni pronaći krivca.
- Kad ga pronađu, ne treba samo da leži u zatvoru – trebalo bi mu uokviriti fotografiju i poslati je školama i učiti djecu o onome ko ruši spomenik onima koji ustaju protiv okupatora - kaže Hodžić.
Naš sagovornik se osvrnuo i na sramno skrnavljenje 12 državnih zastava u Bijelom Polju, koje se svake godine postavljaju u čast obilježavanja Dana nezavisnosti 25. maja. Vandali su polomili i postolja i držače na kojima su zastave bile zakačane. Vandalski čin registrovan je u petak ujutro i u Kotoru - na trđavi na Trojici, kulturno-istorijskom objektu ovog grada, odakle je skinuta i zapaljena crnogorska zastava, a osvanuli su grafiti - Srbija, četiri ocila (četiri S), poruka: „Mi smo đeca trojička“. Kotorani su odmah uklonili grafite i postavili novu zastavu.
Hodžić upozorava da su svi ovi nesojluci povezani.
- To je fašizam. Čisti fašizam. To je nepoštovanje sebe i svoje države - zaključio je on.
Odvažni
Prema riječima istoričara Adnana Prekića, antifašizam stoji nasuprot šovinizmu i nacionalizmu i to je jedan od razloga zbog kojih su spomenici koji podsjećaju na tu ideju na meti i danas.
Naš sagovornik ocjenjuje da se čini da danas nijesmo svjesni značaja i vrijednosti antifašizma. Rušenje i skrnavljenje spomenika vidi kao pokušaj stvaranja nove istorijske istine i obračun sa svim vrijednostima koje antifašizam u Crnoj Gori znači, ali i sa onima na kojima počiva moderna i savremena Crna Gora.
- Svi koji pokušavaju da urade reviziju prošlosti ovaj spomenik im je važan jer on ruši revizionistički narativ o tome da je Trinaestojulski ustanak navodno reakcija crnogorskih građana na sve ono što se dešavalo na Petrovdanskoj skupštini 12. jula, što je netačno i istorijski neutemeljeno, zato što su pripreme za organizovanje ustanka u Crnoj Gori počele mnogo ranije - naveo je Prekić.
Na skrnavljenje spomenika u Piperima reagovale su i neke nevladine organizacije - Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i Centar za mirovno i žensko obrazovanje i u zajedničkom saopštenju osudile ovaj čin uz poziv policiji da hitno otkrije počinioce.
Udar na crnogorsku antifašističku tradiciju kontinuitet je već nekoliko godina. Lani je čak i student istorije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Aleksa Milačić (22), rođen u Beogradu, a nastanjen u Herceg Novom, atakovao na antifašističke vrijednosti naše zemlje. Uz fotografiju kojom prikazuje kako navodno puca u statuu narodnog heroja Ljuba Čupića, napisao je: „Ubili smo te jednom, ubićemo te opet. Ubijaćemo vas opet i opet, sve dok se Srpske zemlje i Srpski narod ne oslobodi vašeg đavoljeg duha i otrova komunizma“.
Student druge godine istorije ispričao je, pošto je priveden u policiju, da je to učinio zato što mrzi komunizam i komuniste, i da su oni zlo za srpski narod i srpske zemlje. Vijeće Višeg suda u Podgorici ocijenilo je da nije počinio bilo koje krivično djelo.
