Nacionalna, vjerska, politička netrpejivost za nas još uvijek nisu prošlost. Poruke mržnje i netolerancije se i dalje čuju. Iako smo kao društvo spremni na promjene - i dalje za sobom vučemo repove ne tako davno minulih devedesetih. Tolerancija nam nije jača strana ali to je dio tradicije našeg društva koje moramo da mijenjamo, kaže za Portal Analitika dr Ratko Božović, sociolog i profesor Univerziteta Crne Gore.
Mržnja uvučena u naše živote: Osvrćući se na nedave događaje u Tivtu kada je oskrnavljen islamski centar u Tivtu potom i kamenovanje islamskog centra te paljenje srpske zastave na Cetinju, profesor Božović kaže da je u pitanju odraz vjerske i nacionalne mržnje koja je bila dominantna devedesetih godina.
- Mržnja je nešto na šta smo navučeni. Ona će teško nestati iz naših života jer teže zaboravljamo loše stvari od onih dobrih. Smatram da smo navikli na mržnju više nego na ljubav i toleranciju. Taj stari obrazac iz devedesetih nije nestao, nažalost postoji i dalje, a u sebi sadrži destrukciju, kaže dr Božović, ističući da ga i ne čudi činjenica što je na Cetinju srpsku zastavu zapalila osoba od tek navršenih devetnaest godina.
- Sasvim je „normalno“ da i mladi ljudi pokazuju netrpeljivost na takav način jer su oni rođeni na prostoru na kome su naučili da se tako ponašaju i osjećaju. On je to ponio iz svoje porodice ili grupe sa kojom se druži, dakle naučio je da se tako ponaša i razmišlja. U pitanju je osoba koja nema dovoljno godina i zrelosti da stvari sagleda na pravi način“.
Tolerancija ne postoji: Jedan od glavnih problema našeg društva je to što nemamo osjećaj za toleranciju. Božović kaže da od vajkada slovimo za društvo koje ne gaji kulturu dijaloga koja je potrebna da tolerancija opstane.
- U Crnoj Gori i manje-više na cijelom Balkanu obitavaju predrasude prema drugačjem od sebe i svoje nacionalne i vjerske pripadnosti. Na ovom prostoru ljudi kao da nemaju sposobnost empatije prema drugim nacijama. Treba da gradimo toleranciju, jer ona suštinski ne postoji, ističe profesor Božović.
Nalik na komšije: I u susjedstvu smo imali pravi primjer vandalskog ponašanja i netolerancije. Tokom Parade ponosa Beograd je nedavno svijetu poslao ružnu sliku, nalik na one iz perioda velikih političkih previranja u Srbiji koji su obilovali neredima. Grad je pod naletima razjarene mase huligana bio potpuno demoliran, a profesor Božović na to kaže: „Nažalost radi se o razuzdanoj gomili kojoj je jedini cilj da uništi sve što se kosi sa nihovim idejama. Oni u svojoj opsesivnoj želji ruše sve pred sobm jer gdje postoji mržnja i netrpeljivost nastaje i nasiličko ponađanje, pa i ubistva“.
Dr Božović smatra da i institucije snose određeni dio krivice za nasilničko ponašanje u društvu jer „dok sa jedne strane imate verbalne podsticaje da se nasilje zaustavi, te iste institucije rade stvari - koje jesu samo nasilje“.
Upitan da li bi nedavni neredi u Beogradu mogli imati uticaja i kod nas profesor Božović objašnjava: „Ono što imate komšiluku slobodno možete očekivati da će se desiti i kod vas.“
Mržnja, nasilje i netolerancija su stvari koje se kose sa budućnošću kakvoj Crna Gora teži. Ni Evropa ni svijet neće blagonaklono gledati na govor mržnje i skandale slične onim što su se nedavno dogodili. Možda će još svježa odluka Evropske Komisije probuditi one koji još spavaju u prošlosti i pokazati im da Crna Gora vrijedi članstva u Uniji, ali samo kao slobodna demokratska država.
- Crna Gora je pokazala da ima snage da se mijenja. Siguan sam da će do tih promjena doći, ali se prije svega mora posvetiti problemima unutar društva. Potrebno je izgraditi kulturu komunikacije zasnovanu na dijalogu i toleranciji, a i prihvaiti sve one vrijednosti zajednice kojoj će Crna Gora sasvim sigurno pristupiti“ , zaključio je Božović u razgovoru za Portal Analitika.
Branko VUKELIĆ
