Ekonomisti Mikael Elinder i Oskar Erikson sa univerziteta Upsala, izvršili su analizu 18 najvećih brodskih nesreća od 1852. do 2011. godine i otkrili da je među onima koji su u njima preživjeli samo 17,8 odsto žena, prema 34,5 odsto muškaraca.
U izvještaju pisanom na 82 strane, tvrdi se da je "Titanik" rijedak izuzetak, jer je kapetan zaprijetio da će pucati u muškarce, koji ne propuste žene prilikom spašavanja.
U svojoj studiji, oni ističu da kapetani i članovi posade imaju skoro 20 odsto više šansi da prežive brodolom od putnika.
"Izraz koji najbolje odslikava ponašanje ljudi u kritičnim situacijama je 'svako za sebe'", napominju švedski istraživači.
Oni su analizirali 18 najvećih svjetskih pomorskih katastrofa, od potonuća britanske fregate "Birkenhed" koja je nestala u Indijskom okeanu 1852. godine do turističkog broda "Bulgarija" koji je prošle godine potonuo u Volgi.
Pregledom lista putnika i podataka o katastrofama, Elinder i Erikson su otkrili da kada je riječ o preživljavanju, muškarci imaju stanovitu prednost.
Od 15.000 ljudi koji su stradali u ovih 18 nesreća, preživjelo je svega 17,8 odsto žena, dakle gotovo dva puta manje nego muškaraca. U slučaju tri potonula broda, čak nijedna žena nije spašena.
Slučaj "Titanika", koji je potonuo u ranim jutarnjim satima 15. aprila 1912, predstavlja izuzetak, vjerovatno zbog toga što je kapetan Smit zaprijetio da će pucati u muškarce ukoliko ženama ne ustupe mjesta u spasilačkim brodovima. Kapetan je sam potonuo zajedno sa svojim brodom.
Švedski istraživači navode da zahvaljujući svojoj fizičkoj snazi muškarci imaju više izgleda da prežive potonuće od žena, pod uslovom da se ne obaziru na druge.
"Kada pomaganje drugima povećava rizik od smrti, racionalno je očekivati da će većina pojedinaca pokušati da prvo sebe spase", navode Elinder i Erikson.
