Istaknuti su osnovni problemi crnogorskoga društva danas, ali i stanje u prethodnome periodu koje je uslovilo današnju situaciju.
Aleksandar Radoman kritički se osvrnuo na manipulativne strategije koje su danas prisutne na crnogorskoj društvenoj sceni, u kontekstu identitetskih pitanja i poziva na dijalog kroz teze koje promovišu i vlast i opozicija. Ukazao je na to da identitetska pitanja u Crnoj Gori nijesu uzrok podjela, kako se to ističe i iz redova vlasti i opozicije, već su ona posljedica vrijednosnih i civilizacijskih podjela iz kojih proishode.
„Crnoj Gori je danas svakako prijeko potreban dijalog i konsenzus. Ali ne dijalog o njenom građanskom, sekularnom i multikulturnom karakteru jer je on u njenim temeljima; ne dijalog o tome mogu li se pomiriti fašizam i antifašizam, šovinizam i multikulturalizam, fundamentalizam i pravo na slobodu religije; već društveni konsenzus o širokom prihvatanju vrijednosti demokratskoga društva, nakon kojega bi sve ostale političke, nacionalne ili vjerske razlike bile samo statistički podatak i dio nekonfliktnog, dinamičnog društvenog života“, zaključio je Radoman.
O situaciji u Crnoj Gori govoriti u kontekstu regije
Boban Batrićević je istakao da se o situaciji u Crnoj Gori danas mora govoriti u kontekstu situacije u Srbiji, regionu i u kontekstu odnosa među velikim silama.
"Crnogorsko pitanje neophodno je internacionalizovati, a bez suštinske zapadne integracije Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine nema budućnosti tih država. Koliko god značajne bile poveznice sa zapadnoevropskim zemljama, EU i SAD, bez stvaranja jedinstvenoga suverenističkog bloka u Crnoj Gori nema nade za oporavak društva. Nasuprot integralnom srpstvu, koje je definisano novim memorandumom SANU iz 2011, mora se stvoriti jak građanski otpor i osvježeni suverenistički blok koji će pokazati i spremnost i umijeće da se suprotstavi pošastima našega vremena. Crna Gora ima prednost u odnosu na ostale zemlje regiona u tome što ima manjinske narode koji pružaju potpunu podršku sekularnom, građanskom uređenju društva i zbog toga su jednako izloženi udaru kleronacionalizma kao i građanski orijentisani Crnogorci. Na nama je“, rekao je Batrićević.
Desekularizacija ključno pitanje
Crnogorski građanski aktivista za ljudska prava i generalni sekretar CHO Aleksandar Saša Zeković govorio je iz prizme kršenja ljudskih prava od strane instutucija aktulne vlasti, o ćutnji nekadašnjega NVO sektora, o govoru mržnje, apostrofirajući prekomjernu upotrebu sile i hemijskih sredstava od strane policije na Cetinju 5. septembra ove godine. Zeković je precizno dokumentovao sve glavnije slučajeve prekomjerne upotrebe sile i kršenja ljudskih prava, a posebno je istakao neodgovornost zdravstvenih vlasti po pitanju sprečavanja širenja pandemije koronavirusa i nesposobnost da se spriječi enorman broj žrtava virusa.
Desekularizaciju društva i otvoreno miješanje Crkve Srbije i Zeković vidi kao jedan od ključnih problema Crne Gore, kao i negiranje vjerskih prava pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve. Takođe je istakao da je novo vrijeme izrodilo nove vidove građanskoga otpora i nove aktere civilnoga društva koji pokazuju spremnost da se suprotstave društvenoj destrukciji.
Potreban istorijski kompromis
Tribina je zaključena ekspozeom gdina Miodraga Vlahovića, crnogorskoga diplomate, bivšega ambasadora i ministra inostranih poslova. Vlahović je potcrtao značaj Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u prilikama u kojima izostaje glas ostalih crnogorskih naučnih, obrazovnih i kulturnih institucija, u prvome redu Univerziteta Crne Gore i CANU. Crnoj Gori potreban je istorijski kompromis da Crnu Goru svi prihvate kao nezavisnu državu.
"Na osnovu toga kompromisa mogu se sklapati svi ostali: politički, društveni, kulturni i drugi. Aktuelni crnogorski trenutak vidi kao pobjedu negacije Crne Gore a ne kao pobjedu promjene koje su neophodne svakom društvu. Crnoj Gori doista su potrebne promjene, ali one suštinske i strateški uokvirene. Tu strategiju ili nacionalni plan mogu artikulisati samo nove generacije, koje baštine i razumiju i afirmišu ideju građanske, prozapadne, multikulturne i nezavisne Crne Gore, zaključio je Vlahović.
Na FCJK će śutra u 10h biti organizovana tribina „Crnogorska kultura danas“, na kojoj će govoriti Adnan Čirgić, Milorad Popović, Suzana Pajović, Andrej Nikolaidis i Đorđe Šćepović.
