Predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Mile Gujić za Glasnik PKCG ističe da očekuje jačanje privredne aktivnosti u oblasti građevinarstva u 2026. godini, čemu će značajno doprinijeti realizacija infrastrukturnih i energetskih projekata ali i stambenih te komercijalnih objekata.
„Realno je očekivati da će se zbog procesa približavanja Crne Gore u EU i najave dobijanja punopravnog članstva u 2028. godini, građevinarstvo i dalje ubrzano razvijati i u domenu izgradnje stambenih i komercijalnih objekata. Iako su cijene nekretnina na neslućeno visokom nivou teško je očekivati da će tražnja za njima oslabiti u narednoj godini te da će biti nekog priželjkivanog pada cijena”, kazao je Gujić.
Gospodine Gujiću, molimo da za nas časopis date svoju ocjenu postignutog u sektoru građevinarstva u godini za nama.
M. Gujić: Sektor građevinarstva u Crnoj Gori i u ovoj godini bilježio je intenzivan rast. To se naročito odnosi na projekte: putne infrastrukture, te objekte energetske infrastrukture i izgradnju stambeno poslovnih objekata. Na ovim projektima angažovan je veliki broj zaposlenih, a tražnja na tržištu radne snage u ovom sektoru je posebno izražena.
Po sadašnjim informacijama sa kojima raspolažemo ima mjesta optimizmu, pa se očekuje da će vrijednost građevinskih radova i u ovoj godini biti na nivou ili iznad 2024.godine kada je ova grana privrede imala rast od 2,4%. To se naročito odnosi na oblast izgradnje infrastrukturnih projekata i komercijalne gradnje.
U prvoj polovini 2025.godine broj zaposlenih u sektoru građevinarstva iznosio je oko 25.000 što je rast od gotovo 100% u odnosu na 2021. godinu kada je u ovoj privrednoj djelatnosti radilo cca 12.600 zaposlenih. U ukupnom broju zaposlenih ovaj sektor učestvuje sa 9%.
Prosječna neto zarada u prvoj polovini ove godine u oblasti građevinarsva je iznosila 983 eura što predstavlja rast od 120% u odnosu na 2021.godinu kada je ista iznosila 446 eura.
Rast zarada posljedica je izuzetno visoke tražnje na tržištu rada i nedostatka domaće radne snage. Privrednici su prinuđeni da angažuju radnu snagu iz inostranstva, prije svega iz Turske, Indije i drugih azijskih zemalja, kako bi supstituisali nedostatak domaće radne snage.
Ove aktivnosti često su vezane za usporene procedure, te izazove koji se odnose kako na komunikaciji, tako i na kvalitet radne snage, koja se angažuje iz inostranstva.
BDP sektora građevinarstva učestvuje u ukupnom BDP Crne Gore sa oko 3,9 % (286 miliona eura) i u istom posluje oko 5.300 kompanija.
Građevinarstvo koje je u usponu veliki je generator i direktno ili indirektno pokretač i ostalih grana privrede (transport, turizam i ugostiteljstvo, energetika, trgovina).
U martu mjesecu 2025. godine usvojeni su novi zakoni iz oblasti izgradnje objekata i planiranja prostora. Zakonom iz 2017. godine i planiranje prostora i izgradnja objekata bili su uređeni jednim zakonom, da bi novim zakonskim rješenjem ove oblasti bile uređene sa dva zakonska propisa. Neophodan je izvjestan period da bi se privrednici u ovoj privrednoj grani prilagodili novim zakonskim rješenjima, koja predviđaju nove procedure.
Kvalitet navedenih propisa cijenićemo nakon izvjesnog perioda primjene kako bismo mogli dati svoj sud da li su unaprijedili poslovni ambijent i ovu oblast učinili efikasnijom i pravno sigurnijom.
Takođe, ove godine usvojen je Zakon o legalizaciji, koji bi konačno trebalo da proces legalizacije pokrene sa “mrtve tačke” i nelegalne objekte ozakoni. Država očekuje da se taj proces riješi u periodu od 5 godina od dana usvajanja zakona, a građani i privrednici na koje se odnosi ovaj zakon očekuju da nakon sprovedenog postupka legalizacije bez smetnji raspolazu sa svojom imovinom.
Skupština Crne Gore usvojila je Prostorni plan Crne Gore do 2040 godine, koji definise smjernice za razvoj citave drzave i smatra se najvaznijim aktom poslije Ustava. Ovaj akt daje smjernice za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata iz oblasti saobraćaja i energetike, ali i niz drugih preduslova za razvoj države.
U kojoj mjeri cijenite doprinos Odbora udruženja građevinarstva i IGM rješavanju izazova sektora?
M. Gujić: Privredna komora Crne Gore i odbor u kojem poslujemo dala je značajan doprinos u rješavanju brojnih izazova koje smo imali u tekućoj godini.
Odbor građevinarstva se održava četiri puta godišnje. U odboru participira 26 građevinskih kompanija koje daju značajan impuls u razmatranju pitanja koje se odnose na građevinarstvo, poslovnu klimu, biznis barijere, izmjene zakonskih propisa, organizaciju rasprava o temama značajnim za rad u ovoj oblasti. Kroz ovaj odbor svi članovi mogu neposredno i transparentno da iznesu svoje stavove, sugestije i predloge.
Posebna pažnja se daje na izmjenu zakonskih propisa kroz učešće na javnim raspravama, te kroz pismene predloge i sugestije.
Menadžment i zaposleni u Privrednoj komori Crne Gore su uvijek otvoreni za saradnju u svim domenima sa izuzetnim doprinosom u pripremi i kreiranju svih aktivnosti koji ovaj odbor ima. Često se organizuju određeni kursevi, predavanja i radionice tako da privrednici i njihovi zaposleni imaju mogućnost da i na taj način steknu odredjena znanja i iskustva.
Kroz sajmove i posjete koje organizuje Privredna komora članovi ovog odbora mogu pratiti nova naučno-tehnološka dostignuća, vidjeti iskustva drugih, te pratiti kretanja u savremenom građevinarstvu.
Moja sugestija je svim članovima ovog odbora, da koriste mogućnosti koje daje PKCG i da što aktivnije uzmu učešće u radu odbora, naročito kada su u pitanju izmjene propisa i učešće na sajmovima, te obukama koje organizuje PKCG, kako bi unaprijedili svoje poslovanje i unaprijedili svoj poslovni ambijent.
Šta očekujete od poslovne 2026. godine?
M. Gujić: U 2026. godini očekujemo jačanje privredne aktivnosti u oblasti građevinarstva, realizacija započetih i početak realizacije novih projekata iz oblasti infrastrukture (nastavak gradnje auto puta od Mateševa do Andrijevice) projektovanje novih saobraćajnica Podgorica-Nikšić-Žabljak, obilaznica oko Budve i dr.
Razvoj energetike i zelena agenda takođe su značajni i sa aspekta građevinskog sektora kroz realizaciju i izgradnju planiranih energetskih objekata (solarne i vjetroelektrane).
Realno je očekivati da će se zbog procesa približavanja Crne Gore u EU i najave dobijanja punopravnog članstva u 2028. godini, građevinarstvo i dalje ubrzano razvijati i u domenu izgradnje stambenih i komercijalnih objekata. Iako su cijene nekretnina na neslućeno visokom nivou teško je očekivati da će tražnja za njima oslabiti u narednoj godini te da će biti nekog priželjkivanog pada cijena . Ponuda je nedovoljna da bi se tražnja za stanovima zadovoljila, veliki broj stranih državljana koji su kupci nekretnina takođe su doprinijeli povećanju tražnje i cijenama na tržištu. Nedostatak tržišta kapitala usmjerio je značajna sredstva u građevinarstvo koje je kroz izgradnju stanova definisalo i novi vid štednje (čuvanje uloženih sredstava), kroz rentiranje kako kratkoročno tako i dugoročno koje garantuje određenu finansijsku dobit i sigurnost.
Da bi se postavljeni ciljevi ostvarili i nastavio razvoj ove grane privrede potreban je stabilan i siguran pravni ambijent, efikasnost administracije i institucija, a i možda najveći izazov: kvalitetna i stručna radna snaga, koje je sve manje na domaćem tržištu.
(Preuzeto iz Glasnika PKCG)
