Romen Palan, finansijski stučnjak pri britanskom univerzitetu u Birmingemu, smatra da „svi dokazi upućuju na to da Singapur čini sve što može kako bi preuzeo mjesto Švajcarske kao globalnog središta privatnog bankarstva“. S druge strane, jan Vonder Mul, portparol švajcarske banke Julius Baer, bez dlake na jeziku je rekao da u toj banci Singapur zovu „našim drugim domaćim tržištem“, s ponosom dodajući da je „švajcarstvo na cijeni u Aziji“.
Roven S. Avi Jonah, rukovodilac programa za međunarodno oporezivanje na Pravnom fakultetu Univerziteta Mičigen, nazvao je ta dva azijska grada „novom alternativom za švajcarsku bankarsku tajnost poslije prošlogodišnjeg „stavljanja okova“ na najveću švajcarsku banku UBS u SAD.
UBS je u prethodne dvje godine izgubila oko 200 milijardi dolara aktive privatnih klijenata, ali prema prezentaciji ulagačima u avgustu ove godine, banka tvrdi da je u Aziji zaradila više negoi što je izgubila.Azijska Švajcarska: Ričard Marfi, osnivač britanske istraživačke firme koja se bavi prekoekanskim finansijskim utočištima „Taks Džastis Netvork“izjavio je da „Švajcarci sada u Singapuru mogu da pronađu bankarsku tajnost koju su izgubili kod kuće“,a po njgovom mišljenju „ni Hongkong nije loš izbor“.
Kritičari među kojima je i Marfi, upozoravaju na singapurske odredbe o tajnosti izvedene prema švajcarskom modelu; nedostatak poreza na kapitalnu dobit i većinu inostranih dividendi, kao i sistem koji omogućujeulagačima da otvore račun pod „maskom“ korporacije, zadužbine ili preduzeća s ograničenom odgovornošću. Iako Hongkong nema zvaničnih propisa o bankarskoj tajnosti, i u njemu je moguće osnivanjenetransparentnih firmi koje često služe kao kanal za neplaćanje poreza. Takođe ne oporezuje kapitalnu dobit niti kamate na depozite.
Zvaničnici oba grada brane svoju bankarsku praksu. Glavni direktor „KrediSvisa“ Valter Berhtold u septembru je izjavio da će nova aktiva koja pritiče u banku od bogatih azijskih klijenata više nego utrostučiti globalni prosjek koji je ta banka ranije predvidjela.
Odbrana privatnog bankarstva: Ova promjena se događa u vrijeme napada na švajcarsko privatno bankarstvo, koje je dugo bilo utočište onima koji su željeli da sakriju svoje bogatstvo i izbjegnu plaćanje poreza. Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih država započelo je 2007. godine kriminalističku istragu UBS-a i drugih švajcarskih banakazbog sumnje da Amerikancima pružaju usluge koje im omogućavaju neplaćanje poreza.
Prošle godine je UBS platila 780 miliona dolara kako bi se nagodila u tom predmetu. Kasnije je pristala da otkrije imena 4a50 američkih klijenata Saveznom poreskom tijelu u SAD. Otprilike u isto vrijeme, evropski poreski zvaničnici došli su u posjed diskova ukradenih iz švajcarskih banaka u kojima su bili sadržani podaci o hiljadama klijenata.
Švajcarska je i dalje globalni predvodnik po pitanju neprijavljenog prekookeanskog bogatstva, koje se procjenjuje na oko dvije hiljade milijardi dolara. Ali, prema bankarskoj publikaciji Bilten Velt, od 2008. godine , iz evropskih centara, prevashodno iz Švajcarske na prekookeanske račune upućeno je 520 milijardi dolara. Marfi je nazvao Hongkong i Singapur „ozbiljnim igračima“ kad se gleda na bankarsku tajnu.
(Njujork tajms, prevod Novac extra)
