Ocjena za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti smanjena je sa BB+ na BB, dok su ocjene u ostalim segmentima zaduživanja ostale nepromijenjene. Takođe, potvrđena je i ocjena Crne Gore ze transfere i konveritibilnosti na AAA. Na osnovu procjena analitičara kreditne rejting agencije „Standard and Poor’s“, Crna Gora je još uvijek izložena makrofinansijskom riziku usljed smanjene aktivnosti bankarskog sektora, kao i povećanom pritisku na javne finansije. Negativni izgledi, procijenjeni od strane analitičara S&P-a, odražavju mogućnost povećavanja javnog duga iznad sadašnjih očekivanja.Prema ocjenama S&P-a, Crna Gora će i dalje biti osjetljiva na indirektne i potencijalne rizike povezane sa povećanim pritiskom na realni sektor i bankarski sistem. U S&P-u ukazuju da smanjenje ekonomske aktivnosti može dovesti do pada BDP-a od oko 2.5% u 2010. godini.
U istom razdoblju, procjenjuje se da je došlo do smanjenja deficita tekućeg računa, na oko 18% BDP-a u 2009. godini, sa oko 30% BDP-a u 2008. godini, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), procijenjen na oko oko 30% BDP-a u 2009. godini, iznad je nivoa potrebnog za pokrivanje deficita na tekućem računu. Ali u S&P-u procjenjuju smanjeni priliv stranih direktnih investicija u narednim godinama, kako po osnovu privatizacije, tako i ulaganja u nekretnine. Rast plata i inflacije se usporava, pa usljed toga u narednim godinama, rast domaće tražnje biće slab, naveli su u S&P-u. Prema analizama S&P-a, prilagođavanje crnogorske ekonomije izazovima finansijske krize oslabilo je likvidnost privatnog sektora, kao i značajno uticalo na finansijsku stabilnost bankarskog sektora.
Pogoršanje bankarske aktive od oko 10%, rezultat je smanjenja kredita privatnom sektoru u 2009. godini, nakon više od 80% prosječnog rasta u periodu 2005 - 2008. godine. Bankarski sistem kao cjelina izgleda da je dobro kapitalizovan, sa koeficijentima adekvatnosti kapitala od oko 15% sa kraja 2009. godine.Slabljenje realne ekonomije i finansijskog sistema, takođe, utiče na ostvarenje budžeta. Smanjena ekonomska aktivnost i brzo sužavanje deficita tekućeg računa opterećuju poresku osnovicu, uglavnom kroz niže primitke od poreza na dodatu vrijednost i pad prihoda od poreza na dohodak i poreza na dobit. Vlada je preduzela mjere u cilju neutralisanja uticaja na budžet izazvanog nižim primicima, smanjenjem plata u javnom sektoru i smanjenjem tekuće potrošnje. Navedene mjere ograničile su deficit budžeta, shodno procjeni S&P-a, na 3,5% BDP-a u 2009. godini. Ipak, kao rezultat deficita i smanjenja BDP-a, javni dug se povećao na skoro 39% BDP-a u 2009. godine, sa 29% u 2008. godini, dok u S&P-u očekuju da će dostići 46% u 2011. godini, prije nego dođe do preokreta u njegovom trendu. Smanjenje ekonomskih aktivnosti će i dalje opterećivati javne finansije, kroz povećanje potencijalnih obaveza iz finansijskog sektora i državnih garancija za privatni sektor. Analizirajući izvještaj agencije „Standard and Poor’s“, Ministarstvo finansija je saglasno da je izvještaj ukazao na izazove sa kojima suočava crnogorska ekonomija, usljed slabljenja bankarskog sektora i slabe potražnje, ali treba imati u vidu da se Crna Gora sa najgorim već suočila u 2009. godini. Vlada Crne Gore je, kroz mjere ekonomske i fiskalne politike, uspjela da održi sve fiskalne indikatore na istom nivou, kao i finansijsku stabilnost.Shodno projekcijama Ministartstva finansija, učešće ukupnog javnog duga u BDP-u, prema našem kriznom scenariju, će dostići 45% u 2011. godini, dok je moguće smanjenje BDP-a od ukupno 2,5% u 2010. godini. Treba uzeti u obzir činjenicu da je izvršenje prihoda u prvom kvartalu približno planiranom iznosu i odgovara blagom oporavku BDP-a od 0.5%.Budžetski deficit koji iznosi nešto više od 3%, kao i javni dug koji je manji od 40% u 2009. godini, ukazuju da je fiskalni okvir prilagođen i održiv, a da su ovi indikatori u Crnoj Gori povoljniji u odnosu na druge zemlje Evrope. Procijenjeni deficit u 2010. godini, čak i u slučaju pada BDP-a od 2%, neće preći 5%, što je u skladu sa procjenama MMF-a, dok je naše mišljenje da ga možemo zadržati ispod 4%, budući da je preko 2% naših rashoda vezano za grantove i kredite.Koeficijent servisiranja duga (kamata i glavnica) i budžetskih prihoda u 2009. i 2010. godini od 5% i 12.7% BDP-a je dosta niži u odnosu na naše ocjene. Kumulativni depoziti iznose skoro 5% BDP-a, što znači da je neto iznos duga samo 32%, što je na istom nivou iz pretkrizne 2008. godine. Tekuća potrošnja je smanjena sa preko 4% kroz rebalans budžeta u 2009. i usvojenim budžetom za 2010. godinu, uključujući smanjenje zarada zaposlenih u javnom sektoru. Takođe, u vezi sa garancijama koje je Vlada dala realnom sektoru, kao i subvencije iz budžeta od 1% BDP-a, podsjećamo da su to mjere koje će doprinijeti povećanju sveukupne proizvodnje, što bi moglo povećati prognoze BDP-a. Analitičari S&P najavili su skoru posjetu Crnoj Gori, kako bi izvršili reviziju kreditnog rejtinga na osnovu makroekonomskih pokazetelja i trendova. Ukoliko dođe do promjene stanja u realnoj ekonomiji i bankarskom sektoru, kao i stabilizacije javnih finansija u skladu sa trenutnim očekivanjima u S&P-u, vjerovatna je izmjena ocjene izgleda u stabilnu.
