Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) Crne Gore reagovalo je danas povodom, kako su saopštili, navoda na sajtu museu.ms (Museums of the World), gdje se u opisu crkve na ostrvu Gospa od Škrpjela tvrdi da je prvobitno bila „srpska pravoslavna crkva“, izgrađena 1452. godine, a da su je kasnije preuzeli rimokatolici. Citirali su rečenicu iz teksta na tom sajtu koja izvorno na engleskom glasi: "The first known church was built on the islet in 1452 and it was Serbian Orthodox. It was taken over by Roman Catholics and in 1632 the present Church of Our Lady of the Rocks was built. It was upgraded in 1722'.'
Kako ističu iz HNV-a, riječ je o neutemeljenom falsifikovanju kulturnog nasljeđa hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
"Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, čija je zadaća i da štiti, čuva i promovira i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u obranu istine i objektivnog izvještavanja. Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavateljima povijesnih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici. Ali zbog stranih turista i, prije svega, mlađih generacija, je nužno da se zna da crkva na Otoku Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu”, poručuju iz Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje se poziva na brojne istorijske izvore.
U reagovanju podsjećaju da je današnja crkva Gospe od Škrpjela podignuta 1632. godine kao rimokatoličko svetilište, a da su ostrvo i crkva nastajali trudom i vjerom lokalnog katoličkog stanovništva Perasta. Dodatno upozoravaju da se netačne tvrdnje preuzimaju sa nepouzdanih internetskih izvora, čime se šire dezinformacije koje mogu zbuniti turiste i mlade generacije.
Hrvatsko nacionalno vijeće ukazuje da ni demografska slika Boke iz tog perioda ne ostavlja prostor za tvrdnje o pravoslavnom porijeklu crkve. U Kotoru i Perastu u prvoj polovini 16. vijeka. kako dodaju, pravoslavaca nije bilo, dok su podaci iz 1774. godine pokazivali da su činili svega 15 odsto stanovništva Kotora.
"Zatečeni opetovanim ponavljanjem neistina na internetskim stranicama koje bi trebale pružati točne i provjerene informacije o turističkoj ponudi, a prije svega o kulturno- umjetničkoj baštini Crne Gore, odlučili smo izraziti svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom", navode oni.
Iz Vijeća poručuju da ovakve neistine, ako se ne demantuju, brzo postaju „opšteprihvaćene istine“, pogotovo kada se šire putem interneta. Zato su, kažu, osjetili potrebu da javno reaguju i zaštite istinu o istoriji i kulturnoj baštini hrvatskog naroda u Boki kotorskoj.
HNV ovim povodom apeluje na sve turističke radnike, vodiče, novinare i medijske radnike da svoje informacije provjeravaju kod stručnjaka i licenciranih vodiča, kako bi posjetiocima Crne Gore prenijeli tačne činjenice o njenoj bogatoj kulturno-istorijskoj baštini.
“Iako bavljenje provjerama legitimnosti i integriteta internetskih sajtova nisu direktna nadležnost Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, ovakve pojave nikako nisu ni banalne ni trivijalne, a i te kako tiču hrvatskoga naroda i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagiranjem Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore nastoji zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke kotorske“, navode u reagovanju.
