Pajović smatra da je Vlada izbornog povjerenja januara 2016. godine bila i ostala najveći demokratski iskorak Crne Gore i prelomni momenat za članstvo Crne Gore u NATO godinu dana kasnije.
Čim je formirana nova vlada, njen premijer i ministar vanjskih poslova zatražili su opoziv sedam ambasadora, među kojima ste i Vi. Javno su Vas optužili da ste svojim djelovanjem „nanijeli štetu svojoj zemlji“. Kakav je „grijeh“ počinio Darko Pajović prema našoj zemlji dok je bio njen ambasador u Kini?
Pajović: Mjesecima unazad svjedoci smo olako javno izrečenih tvrdnji, ali i teških optužbi predstavnika Vlade, koje nijesu potkrijepljene nijednom činjenicom ili dokazom. Nemanje odgovornosti za javno izgovorenu riječ je izraz političke nezrelosti, ali i očigledne nesposobnosti za odgovorno obavljanje javne funkcije. U konkretnom slučaju, samo poremećena osoba ili osoba koja nije u trezvenom stanju može iznijeti takve optužbe, bez ijednog primjera ili dokaza. Lično, to je za žaljenje. Društveno, to je za ozbiljnu zabrinutost ko obavlja važne državne funkcije i u ime svih nas predstavlja državu Crnu Goru.
Ambasada u Pekingu je samo u 2020. na početku epidemije u Crnoj Gori prikupila 22 tone donacija medicinske opreme od kineskih građana i institucija u vrijednosti približno 600.000 eura, u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije u Pekingu, obezbijedila besplatan avio transport do Crne Gore prikupljene medicinske opreme, pomogli smo i susjedima Bosni i Hercegovini i Albaniji kojima smo ustupili dio prostora za transport njihove prikupljene medicinske opreme, a tadašnjim kolegama iz MVP-u poslali medicinske maske i dezinfekciona sredstva. Navešću i pomoć i podršku Ambasade u realizaciji donacije od 7,1 milion eura za rekonstrukciju mosta na Tari, nabavku vozila i tehničke opreme za Ambasadu takođe iz donacija, rad na pospješivanju ekonomske saradnje dvije zemlje i još mnogo toga.
Za sada toliko o „grijesima“.
Zašto ste na meti bili baš Vi, Miodrag Vlahović (ambasador pri Svetoj Stolici), Vera Kuliš (Njemačka), Sanja Vlahović (Italija), Dušanka Jeknić (Ujedinjeni Arapski Emirati), Tarzan Milošević (Srbija) i Obrad Mišo Stanišić (Bosna i Hercegovina)?
Pajović: Ne treba poseban senzibilitet da bi se uvidjelo da su nosioci važnih državnih i diplomatskih funkcija, ali i sudionici odluka u vremenu referenduma o obnovi nezavisnosti Crne Gore kao i NATO integracija na „meti“ onih koji su se borili i protiv nezavisnosti Crne Gore i protiv NATO integracija.
Dobro je za Crnu Goru što su u međuvremenu makar retorički prihvatili neminovnost o nepromjenjivosti ovih činjenica, a vjerujem da će daljom emancipacijom i suštinski shvatiti da su nezavisnost Crne Gore i integracija u NATO dobre i za državu u cjelini pa i za njih same. Ja sam optimista u pogledu njihove dalje emancipacije po ovim pitanjima i to je dobro za Crnu Goru.
Znači li to da se nova vlast, obračunavajući se sa sedmoricom ambasadora, upustila u sistematsko urušavanje crnogorske diplomatske mreže?
Pajović: Bez dileme, crnogorska diplomatska mreža je sistematski urušena i intenzivno se „čisti“ na političkoj, ali i etničkoj osnovi.
Na sceni je politički revanšizam i etničko čišćenje državne administracije i to nijesu ni evropske vrijednosti ni evropski standardi. Naprotiv. To je nešto što će se kao bumerang vratiti i onima koji su to osmislili i onima koji to sprovode, ali isto tako i državi Crnoj Gori.
Rekoste da je u toku etničko čišćenje crnogorske diplomatije?
Pajović: Da, upravo tako. To nijesu demokratski i evropski standardi i to će se, još jednom ponavljam, kao bumerang vratiti i onima koji to osmišljavaju i onima koji to sprovode, ali nažalost i državi Crnoj Gori.
Nakon urušavanja crnogorske diplomatije slijedi mukotrpan posao na njenoj ponovnoj izgradnji. Apsolutno sam siguran da naše društvo ima dovoljno i snage i kapaciteta i volje da se crnogorskoj diplomatiji opet vrati ugled i poštovanje koje danas nema.
Što se konkretno desilo u Pekingu?
Pajović: U Pekingu se desio primitivizam bez presedana. Nasilno zauzimanje Ambasade, zamjena brave na vratima, pretresanje ličnih stvari ambasadora koji je još na funkciji, što takođe nije demokratski princip, nije evropska vrijednost, a i protivzakonito je.
Kao što sam i najavio, sudovi ove države će utvrđivati krivičnu odgovornost za te nezakonite radnje. Ne zbog moje lične satisfakcije, već da se takve stvari više nikad i nigdje ne ponove niti jednom državnom službeniku. Crna Gora je uz sve naše mane, ipak, zemlja pristojnih ljudi. Primitivizma u državnoj administraciji a posebno u diplomatiji ne može i ne smije biti.
Da li je moglo drugačije?
Pajović: Svaki ambasador mora poštovati ustav i zakone svoje zemlje. Niti jedan ambasador u konkretnom primjeru nije odbio da preda dužnost. Naprotiv, svi smo, koliko mi je poznato, do posljednjeg dana profesionalno i krajnje odgovorno radili svoj posao i uredno predali dužnost po zakonu i Ustavu države Crne Gore. Zato je odgovor na vaše pitanje da je i moglo i moralo i trebalo drugačije. Međutim, želja za revanšizmom i pravno nasilje je očigledno prevladalo i poslata je jedna loša poruka ne samo o onima koji su to osmislili i uradili već i o Crnoj Gori.
Nova vlast ambasadore mijenja pod izgovorom da želi da umjesto partijskih postavi karijerne diplomate. Da li je to tačno?
Pajović:Nijesam do kraja upoznat sa izborom i imenovanjima novih ambasadora, ali ne treba biti previše informisan da bi se uočilo da je teza o „profesionalizaciji diplomatije“ samo izgovor za sprovođenje prethodno izrečenog.
Da li je stvarni „grijeh“ Darka Pajovića što ste 27. januara 2016. godine, tada kao predsjednik Pozitivne Crne Gore, „spasili“ od smjene tadašnjeg premijera Mila Đukanovića? Da li ste zbog toga postali meta nove vlasti, tadašnje opozicije?
Pajović: Vidite, 27. januara 2016. Pozitivna Crna Gora se izborila za nešto što nije zabilježeno ranije u istoriji crnogorskog parlamentarizma – Vlada izbornog povjerenja u koju su ušli predstavnici tadašnje opozicije i preuzeli najvažnija ministarstva, a sa ciljem kontrolisanja pripreme izbornog procesa.
Podsjetiću da smo u tom periodu imali rad u parlamentu u punom kapacitetu, bez bojkota i bilo kakve diskriminacije u društvu po političkoj, vjerskoj, etničkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, dok je tranzicija vlasti u ministarstvima koje je preuzela tadašnja opozicija bila bez revanšizma i progona.
Stoga će uslovljena podrška Pozitivne kojom je zapravo kreirana Vlada izbornog povjerenja ostati najveći demokratski iskorak u novijoj istoriji Crne Gore. Sve to je omogućilo nesmetan nastavak evropskih i NATO integracija iako su u Vladu ušli i oni koju su bili protiv tih integrativnih procesa.
Danas imamo progon neistomišljenika, etničku netrpeljivost, nacionalni i politički revanšizam i podjele po svim osnovama. Netransparentnost javnih finansija, kršenje zakona i Ustava, nepoštovanje osnovnih ljudskih prava. To su činjenice i to su neki od rezultata „demokratske“ smjene vlasti.
Sa ove vremenske distance lako je svakom pojedincu zaključiti na šta bi ličilo crnogorsko društvo u tom vremenu i šta bi se desilo sa našim NATO integracijama da je bilo drugačije.
Ponoviću, Vlada izbornog povjerenja bila je i ostala najveći demokratski iskorak Crne Gore i prelomni momenat za članstvo Crne Gore u NATO godinu dana kasnije.
Neki su Vas optuživali za političku korupciju, neki čak i najavljivali pokretanje prijava za korupciju. Šta je od svega toga bilo na kraju?
Pajović: Sem neistina neozbiljnih pojedinaca-apsolutno ništa! Kao i što neće biti ništa jer niti je bilo političke ni neke druge korupcije. Uradili smo ono što je dobro za društvo i državu, i očigledno da je kod nekih poimanje politike u Crnoj Gori uvijek vezano za lični interes. Ne. Ima onih koji su spremni uraditi dobre stvari za državu, iako možda personalno za njih nije dobro. I takvih ima dosta. No, zaista mislim da ne treba trošiti vrijeme na neozbiljnosti pojedinih političara ili naglabanja dokonih ljudi.
Pozitivna Crna Gora od tada nije mogla da vrati parlamentarni status. Napustili su je neki istaknuti članovi i poslanici. Neki od njih sada kao dio vlasti zauzimaju značajne funkcije, na primjer Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade, i Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija. Kako komentarišete njihov sadašnji angažman?
Manjak kapaciteta, a višak ambicije u obavljanju visokih državnih funkcija nikad nije bio dobar saveznik.
Zanimljivo je da su baš ti istaknuti članovi Vlade najveći kritičari kineskog kredita za auto-put. Bili ste ambasador u NR Kini. Ima li tu kakve prevare i političkog uticaja kroz taj finansijski aranžman?
Pajović: Nije mi poznat primjer da je neka vlada optužila sopstvenu državu da je zavisna od neke druge države. Trebaće godine da se ispravi izuzetno negativni publicitet koji je Crna Gora dobila u svijetu ovim stavom o sebi. Riječ je, bez dileme, o diplomatskom promašaju, koji je posljedica nemanja kapaciteta, ali i iskustva.
Kao čovjek koji je od formiranja ove vlade do juna bio van Crne Gore, kako ocjenjujete promjene u našoj državi?
Pajović: To je druga zemlja.
U kom smislu?
Pajović: U smislu netrpeljivosti, političke, nacionalne i vjerske, kao i neshvatljivog upliva crkve u politička pitanja. „Lutanja“ u politikama i odlukama nosilaca najvećih državnih funkcija preslikavaju se i prelivaju na ponašanje institucija i samih građana. I naravno, primjetno je potpuno odsustvo onoga što se mukotrpno izgrađivalo: transparentnost javnih finansija, poštovanje prava manjinskih naroda, generalno evropskih vrijednosti koje na ovim prostorima inače teško nalaze prohodnost.
Crna Gora je imala promjene, ali su te promjene na gore, a ne na bolje.
Da li će se Darko Pajović vratiti u politiku?
Pajović: Crna Gora je prebrodila i veće izazove nego što su današnji, tako da nemam dilemu da će se izboriti i sa trenutnim. Mjere želje svakog pojedinca za promjenama na bolje odlučiće i njegov društveni angažman, pa tako i moj.
Svima u Vladi je jasno da je Crna Gora sposobna da sama vraća rate kredita
Da li će kineski dug Crnu Goru dovesti u „malignu“ zavisnost od Kine?
Pajović: Za tri godine službovanja u Kini kao ambasador Crne Gore, nije mi poznat ni jedan primjer pokušaja uticaja, malignog ili nekog drugog vezano za kreditni aranžman za auto-put. Smatram da je državnički izuzetno neodgovorno i neprimjereno iznositi teške kvalifikacije bez dokaza ili primjera. To je moje shvatanje bavljenja javnim poslom.
S druge strane, kredit za auto-put je rezultat ekonomskih odnosa gdje je Crna Gora dobila povoljne kreditne uslove, koje niko drugi nije htio da nam da. I tome nema šta da se doda ili oduzme. Crna Gora je bez dileme sposobna da sama vraća rate kredita i to je poznato svima u Vladi. Zašto je stvoren problem gdje ga nema, i šta smo i da li smo uopšte nešto dobili sa cijelom pričom teško da bilo ko može zaključiti zbog nepouzdanosti javno izgovorene riječi predstavnika vlasti.
