U epohi opšteg buđenja nacionalističkih tendencija na području bivše države, Milošević je odlučio da 600 godina od Kosovskog boja proslavi masovnim skupom, neposredno pošto je ukinuo autonomiju Kosovu, na kojem je i u tom razdoblju već ozbiljno ključalo.
Agencija Reuters tada je izvijestila kako je na Gazimestanu bilo gotovo 300 hiljada ljudi, pri čemu je Milošević upregnuo autobuse iz brojnih djelova bivše države. Govorilo se da je prema Kosovu otišlo čak 5.000 autobusa.
Milošević se tog dana, kako će kasnije i vrijeme potvrditi, od borca za Jugoslaviju ‘modifikovao’ u srpskog nacionalnog lidera.
Njegov je govor sa Gazimestana kasnije citiran i u Haškom tribunalu. Tužilac Džefri Najs tada je isticao kako je “najava oružane borbe” govorila da je Milošević i 1989. godine pokazivao namjere da pokrene rat.
I dok je Milošević tvrdio kako se njegov govor nije odnosio na to, 1989. godine je ondašnji lider kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova ustvrdio da je miting na Gazimestanu klasični šovinistički događaj.
Kako god, Gazimestan je u simboličnoj ravni bio svojevrsna najava raspada jedne države koji će se dogoditi u krvi, koji će rezultirati genocidom, desetinama hiljada mrtvih, egzodusima, a na kraju i bombardovanjem 1999. godine.
Čitave 34 godine kasnije, u djelovima Kosova i dalje se iznova bude tenzije, a nacionalizam na prostoru bivše Jugoslavije posve je živ.
