„Na nama je da ga sačuvamo i valorizujemo značajan segment naše vjekovne prepoznatljivosti. Otvaranjem muzeja novca danas to i činimo“, rekao je Katnić na ceremoniji otvaranja, prenosi Mina.
On se kratko osvrnuo na perper, prvi crnogorski novac, ocjenjujući da u trenutku kada je nastao nije bio samo sredstvo plaćanja, već i simbol crnogorske nezavisnosti.
„Crna Gora je svoju pripadnost Evropi prepoznala na mnogim politikama među kojima i monetarnoj. Evropske integracije na kojima predano radimo samo su potvrda tog opredjeljenja“, kazao je Katnić.
On je dodao da je Crna Gora primjer države koja prije završetka njenog evropskog puta već ispunjava oštre uslove korišćenja evropske valute.
Guverner Centralne banke, Radoje Žugić, podsjetio je da je istorija novca u Crnoj Gori duga.
„Prema arheološkim nalazima bakarni i srebrni novac je kovan u drevnim primorskim gradovima između drugog i trećeg vijeka nove ere. Imali smo rimski i vizantijski novac, zatim Ilira i Grka, kao i mletački, francuski i austrougarski“, rekao je Žugić.
On je dodao da se kroz istoriju novca može pratiti burna istorija Crne Gore i to od nezavisne države, preko okupirane teritorije, dijela bivše Jugoslavije, pa sve do ponovo samostalne zemlje.
Prve ideje o kovanju crnogorskog državnog novca, kao obilježja suverenosti države imao je vladika Petar I Petrović Njegoš. Njegov naum ostvario je 1906. godine knjaz, potom kralj Nikola I na današnji dan prije 106. godina kada je donio ukaz o iskivanju prvog kovanog novca na teritoriji današnje Crne Gore.
„Crna Gora je samo kratak vremenski period imala svoj novac da bi stvaranjem Jugoslavije koristila novu zajedničku monetu dinar koji je ostao zajednička valuta, sem kratkog vremena okupacije tokom Drugog svjestkog rata, sve do 1999. godine kada je Crna Gora uvođenjem njemačke marke, a potom eura, simbolično povratila monetarnu nezavisnost kao važan korak koji je prethodio obnovi državne nezavisnosti“, objasnio je Žugić.
Žugić smatra da je neophodno imati odgovoran odnos prema ograničernoj količini novca kojom se raspolaže, kako se budućim generacijama ne bi ostavio teret dugova.
Ministar kulture, Branislav Mićunović, ocijenio je da se osnivanjem muzeja obogaćuje kulturna ponuda Prijestonice.
„Nakon više od vijeka od emisije prve zvanične crnogorske valute, perpera, dio istorije Crne Gore svoje mjesto našao je u Muzeju novca na Cetinju. Ne postoji prostor, ni grad, koji bi više odgovarali ovakvoj namjeni do zgrade Prve crnogorske banke osnovane 1905. godine“, rekao je Mićunović.
On je dodao da je Muzej novca, prvi, kako to Zakon o muzejskoj djelatnosti definiše - muzej u sastavu, nastao kao rezultat sveobuhvatne zakonsko-institucionalne reforme kulturne baštine Crne Gore, koju realizuje Ministarstvo kulture.
„Muzej novca je prva muzejska institucija koja je i prije zvaničnog otvaranja ostvarila sve uslove propisane zakonom. Njegovo osnivanje doprinosi ne samo toj oblasti, već i ukupnoj kulturnoj baštini Crne Gore“, zaključio je Mićunović.
Adaptacija zgrade nekadašnje Crnogorske banke na Cetinju, u kojoj je smješten Muzej novca, počela je 2004. godine. Posao je povjeren CBCG, a u njegovu realizaciju je uloženo oko 600 hiljada EUR.
Idejeni tvorac Muzeja bankarstva, Luka Lagator, ranije je saopštio da je prikupljeno dosta dragocjenih eksponata, ali i da je oglas za otkup starog novca stalno otvoren u cilju dopunjavanja numizmatičke zbirke.
foto: cetinje-mojgrad.org
