„Odnosi između Bosne i Hercegovine i Crne Gore moraju se razlikovati kada govorimo o odnosima između građana pa čak i relevantnih ekonomskih aktera u tim državama, od stavova pojednih zvaničnika dvije zemlje“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika politikolog sa Univerziteta Jork, specijalista za politiku Jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa dr Jasmin Mujanović.
Kaže da je, nažalost, bilo za očekivati da će političari iz Crne Gore koji potiču iz srpskih nacionalističkih stranaka imati značajno bolje odnose sa režimom u Banjaluci i da će se, kako je rekao, na taj način suprotstavljati politici sa kojom smo bili upoznati iz Podgorice prema BiH od 2006.
„Odnosno, od kada je Crna Gora podržavala suverenitet i teritorijalni integritet BiH i ozbiljno se suočavala sa činjenicama i događajima iz devedestih i za vrijeme agresije na BiH sa režimom Slobodana Miloševića“, naveo je Mujanović.
Crna Gora uspješan model za BiH
Sagovornik Analitike tvrdi i insistira na tome da su stvarni borci za suverenitet Crne Gore najvažniji i najbliži saveznici istih takvih političkih struja u BiH.
„Borba za demoratsku Crnu Goru je takođe borba za demokratsku BiH. Uvijek naglašavam to da je Crna Gora za BiH u ovom momentu jedan uspješan model kako je moguće imati državu u kojoj građani svih nacija i vjerskih zajednica mogu živjeti zajedno i graditi zajednički građanski koncept. A to jeste suverena, demokratska i savremena Crna Gora“, podvlači Mujanović.
Kaže kako jeste tragično i opasno to što u ovom momentu imamo reakcionarne osobe koje vode crnogorsku politiku, međutim, uvjeren je da će doći do obnove suverenističke i demokratske politike u Crnoj Gori.
„To će značiti i da će doći do obnove relacija između zvanične Podgorice i zvaničnog Sarajeva“, ističe Mujanović.
Nema proširenja EU prije 2030. godine
Komentarišući stav predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kao i pojedinih crnogorskih ministara da će naša zemlja pristupiti EU 2028. godine ili makar završiti pregovore do kraja mandata aktuelne Vlade u jesen 2027, saogovornik Analitike kaže da su to nerealne projekcije.
„Na stranu stavovi Milatovića ili bilo kojih drugih ljudi u sadašnjoj Vladi u Podgorici, mislim da je sasvim nerealno očekivati da Crna Gora ili bilo koja druga zemlja Zapadnog Balkana pristupi EU do 2028. Ne zato što je Crna Gora posebno nespremna za to nego, zapravo, politički apetiti i ambijent za to ne postoje u Briselu. Na to se sve svodi“, ukazuje Mujanović.
Smatra da se to neće dogoditi ni do 2030. godine.
„Nažalost, to ne bi trebalo tako da bude“, navodi on.
Dodik se mora shvatiti ozbiljno
Mujanović upozorava kako je jasno da postoji sistematski plan ka secesiji Republike Srpske i da je to plan koji podrazumijeva podršku za predsjednika ovog entitea Milorada Dodika od strane zvaničnog Beograda i donekle podršku zvanične Moskve.
14
„Možda čak i neka vrsta ili saradnje ili nekog diplomatskog i političkog kontakta koji bi i te kako bio relevantan za Dodika sa strane Zagreba i Budimpešte koji bi moguće tražili da nekako spriječe ili problematiziraju snažan odgovor sa strane Evropske unije i NATO-a“, ocijenjuje Mujanović.
Dodik je, naglašava on, izuzetno vrijedna osoba koja se mora shvatiti ozbiljno.
„Ne zato što on u pojedinim momentima ima ili nema kapacitet da sprovodi secesionističke planove nego zato što je ideološki izuzetno ozbiljna osoba. To što on možda u ovom momentu nema materijal potreban da bi uspješno izvukao Republiku Srpsku iz BiH ne znači da ne radi i te kako ozbiljno po tom pitanju. Nažalost, ljudi i politički akteri u Sarajevu koji bi trebalo da budu još više vrijedni od njega u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, ne pristupaju tom pitanju na takav način“, navodi Mujanović.
Prvi u odbrani BiH moraju biti Bosanci i Hercegovci
Sagovornika Analitike pitali smo i o nedavnom slučaju s ambasadorom Norveške u Sarajevu koji je, prema pisanju medija, u razgovoru s ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom kazao da Dodik sprema secesiju Republike Srpske i da kada do toga dođe, BiH ne može očekivati veliku pomoć od Zapada. Podsjetimo, iz Ambasade Norveške su demantovali ove navode, dok ih iz Ministarstva odbrane BiH nijesu komentarisali.
„Za stvarne branioce BiH ono što je najvažnije u ovom incidentu jeste da je on jedna vrsta poruke za njih sa strane gospodina ambasadora da, ukoliko dođe do nekog incidenta ili momenta gdje se BiH opet mora stvarno braniti, jedini i primarni koji moraju pokrenuti odbranu jesu sami Bosanci i Hercegovci“, ističe Mujanović.
Naglašava kako građani BiH ne smiju da očekuju da će prvi odgovor na akcije Dodika biti Evropa i NATO.
„Ne. Prvi odgovor na bilo kakav pokušaj secesije mora da dođe sa strane institucija Sarajeva, ali takođe i svih patriotskih snaga unutar BiH. Ako čovjek nije spreman odbraniti svoju domovinu ne može realno očekivati da će to isto uraditi sa strane neke treće ili četvrte sile“, poručuje Mujanović.
Napominje da je to dokazala i tragedija u Ukrajini koja je značajnu vojnu podršku sa strane političkog Zapada dobila tek u momentu kada su u martu 2022. pokazali da su oni spremni boriti se protiv ruske agresije.
„Pokazali su da se nijesu spremni predati. Čak i ako je Rusija nuklearna velesila oni će do zadnjeg čovjeka i žene da brane svoju domovinu, suverenitet i teritorjalni integritet. Tek u tom momentu vidim da Evropa i Amerika staju iza ukrajinskog otpora. To jeporuka za BiH u ovom kontekstu koja je najvažnija“, podvlači Mujanović.
Za zemlje regiona važno da Ukrajini izdrži
Na pitanje kakve bi reprekusije kraja sukoba u Ukrajini mogle biti po Zapadni Balkan, naš sagovornik navodi da se sve zavisi od toga kako bi mirovni dogovor izgledao.
„Ako dođe do neke vrste cijepanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine ili priznavanja ilegalne aneksije Krima iz 2014. to bi imalo i te kako loše posljedice. Pogotovo za države poput BiH, Kosova ali i Crne Gore čiji su suverenitet i teritorijalni integritet pod konstantnim pritiskom i napadom sa strane Srbije, a u slučaju BiH i sa strane Hrvatske“, upozorava Mujanović.
U tom kontekstu, kako ističe, za ove tri države je izuzetno važno ne samo da Ukrajina izdrži već da ne vidimo da politički Zapad insistira na nekoj vrsti fragmentacije njene teritorija.
„Ako bi došlo do takvog momenta mislim da bi nam to sugerisalo da postoji apetit za obnovu revanšističkih politika sa strane političkog Zapada što bi opet značilo samo loše stvari za ovaj region“, ocijenjuje Mujanović.
U Beogradu i Zagrebu prevladali reakcionarni nacionalistički stavovi
Sagovornik Analitike smatra kako je ključna greška koju je administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena napravila nakon februara 2022, to što nijesu dozvolili da činjenica druge ruske invazije u Ukrajini promijeni njihove stavove i analize Zapadnog Balkana.
„Američka politika je ostala zarobljena u imagniranoj analizi Zapadnog Balkana gdje oni kada gledaju prema Zagrebu i Beogradu vide reformiste i lidere koji, kako oni misle, imaju racionalne stavove i sa kojima se može na racionalan način voditi dijalog a ne vide stvarnost situacije pogotovu u Srbiji i njenom odnosu prema Kosovu. Ali i Zagreba što se tiče BiH. Ogromno je razočaranje da su takvi stavovi prema regionu prevladali u administraciji predsjednika koji je bio i te kako dobro upoznat sa činjenicama devedesetih godina i tada vodio korektnu i principijelnu politiku kao senator“, ukazuje Mujanović.
Prema njegovim riječima, u Beogradu i Zagrebu prevladali su reakcionarni nacionalistički stavovi koji su u ideološkom smislu identični onima koji su postojali devedesetih godina za vrijeme Slobodana Miloševića i Franja Tuđmana.
„Ne sprovode se više nasilnički način kroz topove i tenkove, ali u političkom smislu apsolutno je ostala ista agenda“, zaključuje Mujanović.
