Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • Mugoša ukazao na manjkavosti budžeta za narednu godinu: "Ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije"

Mugoša ukazao na manjkavosti budžeta za narednu godinu: "Ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije"

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik SD-a, Boris Mugoša ukazao je na brojne manjkavosti predloga budžeta za sljedeću godinu.

Mugoša ukazao na manjkavosti budžeta za narednu godinu: "Ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije" Foto: Printscreen
Portal AnalitikaIzvor

„Predlog budžeta za 2026. nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od devet odsto budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80 odsto rashodne strane mandatorni troškovi“, poručuje Mugoša u objavi na X-u.

On navodi da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko tri odsto ) ako želimo da što prije dostignemo prosječni standard EU zemalja.

„Takođe, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju“, rekao je on.

Mugoša u tom smislu navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.

„Opredijeljena sredstva nisu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI“, smatra Mugoša.

Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2% izvornih prihoda budžeta.

Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.

Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.

Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti. Neophodno je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.

“Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema”, zaključuje Mugoša.

Portal Analitika