Mugoša ističe da su u proteklom periodu uradili 4.115 testova, što predstavlja stopu od 6.531 test na milion stanovnika i u regionu najveći stepen testiranja u odnosu na broj stanovnika, te da su sljedeći koraci usko povezani sa razvojem epidemiološke situacije u Crnoj Gori, lokalne transmisije virusa u regionu i cijelom svijetu.
“Još je rano davati bilo kakve prognoze. Svaki skok broja inficiranih brine, posebno ako se neke od njih završe gašenjem života. To ukazuje da se mjere nijesu striktno poštovale i da moramo i dalje insistirati na njima”, kaže dr Mugoša.
VN: Pandemija novog korona virusa postala je tema broj jedan dovodeći svijet pred izazovom kakvog nije bilo od Drugog svjetskog rata i izbacujući istovremeno na površinu mnoge probleme i nedostatke zdravstvenih sistema i najrazvijenijih država svijeta. Šta je pandemija pokazala kada je o Crnoj Gori riječ?
MUGOŠA:Većina sistema, kao što pokazuje situacija u svijetu, nijesu bili spremni za ovako velika iskušenja, ali imali smo šansu da u kratkom roku učimo na tuđim greškama. Mnogi su sumnjali u crnogorski sistem, a mi smo, pametno postupajući dali sebi vrijeme da se adekvatno pripremimo i odgovorimo ovim izazovima.
Pokazali smo da imamo ljude koji znaju i umiju, da se u svakoj situaciji možemo snaći, da smo svakoj situaciji dorasli, da imamo znanja, stručnosti i kapaciteta.
Uz uvažavanje prethodno rečenog, pokazalo se da su investicije u razvoj neophodne i očekujemo da će poslije ovih iskušenja sve zemlje svijeta, pa i Crna Gora uložiti dodatna sredstva u razvoj zdravstva i nauke.
VN: Građani Crne Gore dobili su priliku da svakodnevno slušaju riječ struke. Koliko je ta činjenica uticala na poštovanje privremenih mjera, koliko na sam rejting zdravstvenih radnika? I sami ste, prema IPSOS-ovom istraživanju neko kome se u ovoj situaciji pandemije najviše vjeruje… Da li su ova dešavanja podigla i struku na nivo koji joj pripada?
MUGOŠA:Uvijek je najbolja opcija kada se sluša struka. To je u Crnoj Gori bio slučaj kada je riječ o ovoj epidemiji i ovdje bih iskazao zahvalnost građanima koji su, poštujući mjere koje su donosili državni organi na predlog struke, na ozbiljan i odgovoran način pomogli svima nama u zajedničkoj borbi protiv ovako snažnog neprijatelja.
VN: Da li Vas je tokom ovog vremena hvatala panika od mogućih posljedica korona virusa po građane Crne Gore? Šta bi se dogodilo da nije bilo pravovremnog reagovanja?
MUGOŠA:Panika ne stanuje kod nas, a zabrinutost stalno postoji. Promišljeni koraci zahtijevaju stalnu procjenu rizika i efekata koji će se postići. IJZCG tokom svih 12 mjeseci radi svoj posao čuva zdravlje svih građana Crne Gore, što je u skladu sa našom misijom unapređenje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore.
Pratimo preko 80 zaraznih i veliki broj nezaraznih bolesti. Zbog toga smo i odgovorili spremno na ovaj veliki izazov ne samo za Crnu Goru, već i sve zemlje svijeta.
VN: Koliko je testiranih i da li to zadovoljava standarde? Koji koraci slijede nakon opadajućeg trenda broja zaraženih?
MUGOŠA:U proteklom periodu ukupno smo uradili 4.115 testova, što predstavlja stopu od 6.531 test na milion stanovnika i u regionu najveći stepen testiranja u odnosu na broj stanovnika, izuzimajući Sloveniju u kojoj se nalazi jedna od samo nekoliko referentnih EU laboratorija za novi korona virus, tako da nije ni dobar primjer za poređenje.
Sljedeći koraci su usko povezani sa razvojem epidemiološke situacije u Crnoj Gori, lokalne transmisije virusa u regionu i cijelom svijetu. Još je rano davati bilo kakve prognoze.
VN: Da li je skok novozaraženih tokom četvrtka, kao i činjenica da je u petak ujutru preminuo pacijent iz Plava, razlog za povećanu zabrinutost i eventualno neke još strože mjere?
MUGOŠA:Svaki skok broja inficiranih brine i posebno ako se neke od njih završe sa gašenjem života. To ukazuje da se mjere nijesu striktno poštovale i da moramo i dalje insistirati na njima. Zapažamo i konstatujemo da većina novoinficiranih predstavlja kontakte već oboljelih, što nam omogućava da možemo efikasnije preduzimati dalje mjere u sprečavanju širenja infekcije i stavljanje pod kontrolu. Napomenuo bih da smo do sada uspjeli da ispunimo ciljeve koje smo postavili, a to je kontrola epidemije i držanje na nivou da ne ugrozi zdravstveni sistem, da spriječimo dešavanja kao u pojedinim zemljama koja su dovela do kolapsa, a istovremeno omogućimo da vitalne službe u zemlji funkcionišu.
VN: Kako objašnjavate da je starosna struktura oboljelih u Crnoj Gori od 45 do 50 godina?
MUGOŠA: To je odraz više faktora jer u toj dobi su ljudi manje-više u punoj duhovnoj i fizičkoj snazi i najaktivniji na svim poljima: brinu o roditeljima, brinu o dj eci, o porodici i familiji u najširem smislu, imaju najviše obaveza na poslu zbog stečenog iskustva, putuju, druže se… Sve nabrojano ih dovodi u situaciju da imaju puno kontakata, a sa brojem kontakata rizik od infekcije raste i nije čudo što ih imamo u ovoj dobi najviše u registrovanim infekcijama.
VN: Građani sa nestrpljenjem čekaju vijest kada će doći do ublažavanja privremenih mjera. Gledaju se i čitaju informacije iz Austrije, Danske, Češke, Slovenije, Njemačke…koje ublažavaju mjere. Osim toga, činjenica da se kod nas epidemija drži pod kontrolom stvara utisak da nema potrebe za produžavanjem mjera. Šta Vi kažete?
MUGOŠA:Nezhvalno je prognozirati, mogu samo reći da sve zavisi od epidemiološke situacije, i to ne samo kod nas već i u regionu i Evropi, pa i cijelom svijetu. Ovo nije infekcija koju može riješiti jedna država već njeno rješavanje traži simultani odgovor cijelog svijeta. Sama situacija kod nas će zavisiti od nas i koliko ćemo poštovati mjere i koliko ćemo se navikavati da živimo sa ovim virusom među nama.
VN: Pandemija novog korona virusa otvorila je mnoge rasprave na globalnom nivou, poput spremnosti i sposobnosti Svjetske zdravstvene organizacije da pruži adekvatan odgovor na ovakve krize. Kakvo je Vaše mišljenje?
MUGOŠA:Kada govorimo o pandemiji novog korona virusa, velika zahvalnost ide SZO, na izuzetno efikasnim odgovorima, transparentnosti, tehničkoj podršci i svemu što je do sada uradila za sve države članice organizacije. Bez stručne i sveukupne tehničke pomoći, znanja i iskustva, nijedna zemlja se na uspješan način ne bi mogla boriti protiv novog korona virusa. N e treba zaboraviti da je značaj SZO nemjerljiv i ne samo kada je riječ o novom korona virusu, već i kada je riječ o zdravlju stanovništva cijelog svijeta u što smo se uvjerili tokom prethodnih decenija.
VN: Koji uslovi treba da se steknu da se proglasi kraj pandemije? Da li nas i nakon toga čeka nošenje maski?
MUGOŠA:Pandemija će prestati onoga trenutka kada nadležno tijelo SZO-a Komitet za vanredne situacije procijeni da svijet više nije ugrožen od novog korona virusa.
Što se nošenja maski tiče, one su u mnogim kulturama i prije pandemije bile neizostavne.
VN: Poruka za Vaskrs crnogorskim građanima koji slave ovaj vjerski praznik?
MUGOŠA:Što se tiče Vaskrsa, želim da ga svi proslave u zdravlju, sa članovima domaćinstva, poštujući mjere koje su donešene u cilju očuvanja zdravlja i života.
Dirnuti smo aplauzima, zaslužuju ih mnogi
VN: CB Podgorica napravio je dirljiv gest, aplauzom ispred Kliničkog centra odajući priznanje ljekarima, odnosno svim zdravstvenim radnicima…
MUGOŠA:Izuzetno sam im zahvalan na tome i dirnut, ali mislim da i svi koji pomažu da se ova pošast od infekcije suzbije i stavi pod kontrolu zaslužuju isto tako veliki aplauz.
Imamo razvijenu međunarodnu saradnju
VN: Kakve su mogućnosti u Crnoj Gori za istraživačkim radom u domenu medicine, odnosno da li će naši stručnjaci, prije svega epidemiolozi, biti u prilici da budu dio nekih regionalnih, evropskih istraživačkih timova?
MUGOŠA:Već godinama IJZCG ima razvijenu međunarodnu saradnju, koja podrazumijeva kako edukativne, tako i praktične programe razmjene. Sa takvom praksom će se nastaviti i u budućnosti, a Institut će nastaviti da razvija i unapređuje partnerske i prijateljske odnose sa naučno istraživačkim institucijama i organizacijama širom svijeta. Kada je riječ o naučnim istraživanjima, IJZCG je prva licencirana zdravstveno-naučna ustanova u Crnoj Gori koja istraživanja sprovodi ne samo na polju epidemiologije, već na polju svih javno zdravstvenih grana.
Pandemija je, nažalost, prilika da se unaprijedi kako saradnja, tako i kapaciteti i otkriju naučne istine za koje ne bismo ni znali da pandemija nije nastala. Mi ćemo kao članovi globalne naučne zajednice učiniti sve što je u našoj moći da doprinesemo porastu kvantuma znanja.
Mjere prevencije u Domu za stare neophodne
VN: Šta je bio konkretan povod za određivanje karantina za zaposlene u Domu starih u Risnu?
MUGOŠA:Znamo da su najranjivije stare osobe koje po pravilu imaju više udruženih bolesti i jako su krhke. Jedini način da ih sačuvamo od infekcije jeste da preduzmemo sve mjere prevencije, a prva je izolacija i zabrana bilo kakvih posjeta. Za kadar koji radi sa njima je neophodno da striktno primjenjuju preporuke, da nose zaštitnu opremu, održavaju rigorozno higijenu, te se izoluju kad su van radnog vremena jer je to jedini način da se spriječi unos infekcije spolja. Ne postoji ni za šta garancija, ali kad znate da ste preduzeli sve mjere koje ste mogli i poštovali predvi đena pravila u najvećoj mogućoj mjeri ste uradili ono što je potrebno da se izbjegne infekcija u takvim kolektivima. Ovo o čemu govorim se odnosi na sve domove za stare i domove kolektivnog smještaja, posebno ranjivih osoba.
VN: Kakva je epidemiloška situacija na Vrelima Ribničkim?
MUGOŠA:Što se tiče Vrela Ribničkih, za sada je zadovoljavajuća epidemiološka situacija, osim jedne osobe za sada nema drugih inficiranih. Međutim, svjesni smo velikog epidemiološkog rizika koji je uslovljen gustinom stanovanja na malom prostoru, brojnošću porodica, nivoom obrazovanja, obrascima ponašanja, nezaposlenošću, itd.
