Politika

Može li Abazović s novom vladom popraviti vlastite greške?

Crna Gora bi u narednih desetak dana trebala dobiti novu vladu, nakon što je parlament prošle sedmice izglasao nepovjerenje vladi premijera Zdravka Krivokapića, tek nešto više od godinu nakon njenog formiranja.

Može li Abazović s novom vladom popraviti vlastite greške? Foto: Foto: Vlada Crne Gore
Al JazeeraIzvor

Kao stvari sada stoje, najizglednije je da će novi crnogorski premijer biti Dritan Abazović, dosadašnji potpredsjednik Krovokapićeve vlade, i inicijator njegove smjene.

Od buduće vlade zavisi da li će zemlja pojačati svoje veze za zapadnim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, ili će te veze dodatno oslabiti, u vrlo turbulentom periodu za cijeli Zapadni Balkan, kada raste uticaj Rusije i Kine.

Krivokapićeva vlada formirana je u decembru 2020. godine. Tri šire koalicije, sastavljene od desnih i građanskih stranaka, koje su predvodili Krivokapić, Abazović i takođe smijenjeni predsjednik crnogorske skupštine Aleksa Bečić, udružili su glasove i smijenili sa vlasti Demokratsku partiju socijalista (DPS) crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, nakon 30 godina vladavine.

Vlada Krivokapića dobila je podršku i vrlo uticajne Srpske pravoslavne crkve (SPC). Abazović je zbog toga od početka bio pod kritikama da je u Crnoj Gori otvorio vrata snažnog uticaja susjedne Srbije i njenog autokratskog predsjednika Aleksandar Vučića, koji drži jake veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, jednom od glavnih rivala Zapada u ovom trenutku.

Raskol u vladi Zdravka Krivokapića

Do raskola između Krivokapića i njegovog potpredsjednika Dritana Abazovića došlo je u januaru ove godine. Prema zvaničnom saopštenju, Abazovićeva Ujedinjena reformska akcija [URA] zatražila je smjenu Krivokapića jer je „svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji“, dok je „neaktivnost pojedinih ministara dovela do usporavanja evropskih integracija“ Crne Gore, što se odrazilo i na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije.

Zahtjev za smjenu Krivokapićeve vlade, uslijedio je, međutim, samo nekoliko dana nakon što je službeni Vašington jasno rekao da za partnera u Crnoj Gori ne želi desničarske političare.

Ima li Abazović nakon svega kapacitet Crnu Goru učiniti više sekularnom i demokratskom? Može li popraviti greške koje je pravio predsjednik Milo Đukanović posljednje tri decenije? Premda je napravio neke od ključnih poteza u vođenju vanjske politike, poput uvođenja te male zemlje sa nešto više od 600.000 stanovnika u NATO, Đukanovićev DPS se često dovodio u kontekst sa korupcijom.

Krivokapićevi i Bečićevi kadrovi na važnim pozicijama

Novinar i aktivista Sead Hodžić primjećuje da čak i nakon smjene premijera i predsjednika skupštine, pristalice Zdravka Krivokapića i Alekse Bečića zauzimaju brojna rukovodeća mjesta u Crnoj Gori, pa je, kaže Hodžić za Al Jazeeru, po svemu sudeći Krivokapićeva i Bečićeva politička snaga puno jača čak i u odnosu na broj zastupničkih mjesta koja imaju u crnogorskom parlamentu, aludirajući na to da Abazoviću u konačnici neće biti lako upravljati procestima u zemlji.

„Mislim da je upravo gospodin Abazović pristankom da sada već bivšu vladu formira u manastiru i da mu crkveni velikodostojnici određuju ministre, uveliko doprinio da SPC i njihovi predstavnici vode glavnu riječ u Crnoj Gori“, rekao je Hodžić Al Jazeeri.

„Da li je u međuvremenu zaista shvatio da je pogriješio ili se na rušenje Zdravka Krivokapića i njegovih ’apostola’ odlučio zbog toga što su oni njega htjeli da uklone, ostaje da vidimo“, rekao je Hodžić.

Nikolaidis: Rezerve prema novoj vladi

Andrej Nikolaidis, crnogorski književnik i uticajni politički kolumnista otvoreno je skeptičan prema politici Dritana Abazovića. Nikolaidis kaže da je jako mnogo nepoznanica oko nove crnogorske vlade.

“Nije on [Abazović] došao ’tobe’, nego je njemu rečeno da mora da to [smijeni Krivokapićevu vladu], uradi”, rekao je Nikolaidis Al Jazeeri. Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar neposredno prije pada crnogorske vlade rekao da Vašington kao dio vlasti ne vide Demokratski front, desničarski populistički i socijalno konzervativni politički savez u Crnoj Gori.

„Ovi su ljudi godinu i po dana sistematski uništavali državu … Njihova ideja je bila da se iznutra kroz sistem uništi država do tačke kada njeno postojanje postaje besmisleno. Čitavo to vrijeme je vicepremijer bio Dritan Abazović. Paradoks je u tome da se odjednom pojavljuje on da spasi situaciju. Dakle, Dritan Abazović treba da sanira posljedice vlastitog činjenja. Imam ozbiljne rezerve prema tome“, rekao je Nikolaidis.

Matijašević: Abazović ima podršku SAD-a u EU-a

Ali, neki poput Biljane Matijašević, dugogodišnja crnogorske novinarske vjeruje kako Abazović ima velike izglede za sastav i uspješno vođenje nove vlade. Takve stavove Matijašević crpi iz „značajne podrške civilnog društva“ koju Abazović ima, ali i otvorene podrške zapadnih zemalja.

„[Abazović] ima podršku međunarodnih partnera, pogotovo iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država“, rekla je Matijašević Al Jazeeri, dodajući da partija Dritana Abazovića URA promoviše građansku politiku, bez nacionalizma, što je u višeetničkoj Crnoj Gori u ovom trenutku od velike važnosti.

„Međunarodni partneri se boje eskalacije sukoba za Zapadnom Balkanu, ne odgovara ima jačanje nacionalizma, pa bilo to i u maloj državi poput Crne Gore“, rekla je Matijašević, vjerujući da će Abazoviću takve okolnosti pomoći da u zemlji provede potrebne reforme i osigura stabilnost.

Portal Analitika