Crnogorska ekonomija bi ove godine, prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), trebalo da poraste tri odsto.
U najnovijim svjetskim ekonomskim izgledima MMF-a, u koji je agencija Mina-business imala uvid, crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) bi naredne godine trebalo da ojača 2,8 odsto.
Prošlogodišnji rast, kako se navodi, iznosio je 2,7 odsto.
U MMF-u očekuju postepeno snižavanje inflacije u Crnoj Gori, sa ovogodišnjih 3,5 odsto, na 3,3 odsto naredne godine.
MMF za Crnu Goru projektuje i deficit tekućeg računa od 19,7 odsto BDP-a u ovoj godini, odnosno 19 odsto u narednoj.
U objavljenom izvještaju navodi se da će svjetski ekonomski rast nakon 3,5 odsto u prošloj godini najprije usporiti na 3,1 odsto u ovoj, a nakon toga ubrzati na 3,4 odsto u narednoj.
Fond je blago povećao prognozu globalnog rasta za ovu godinu, dok je procjenu za narednu godinu zadržao nepromijenjenom u odnosu na prethodno ažuriranje iz jula.
U aprilskoj prognozi, MMF je najavljivao globalni ekonomski rast od 3,1 odsto u ovoj i 3,2 odsto u narednoj godini.
Svjetska privreda pokazala je neočekivanu otpornost uprkos istovremenim izazovima, uključujući sukobe na Bliskom istoku, trgovinske tenzije i poremećaje na energetskim tržištima, zahvaljujući fleksibilnosti lanaca snabdijevanja, korišćenju postojećih zaliha, manjoj zavisnosti privrede od nafte i snažnom rastu potražnje za tehnologijama povezanim sa vještačkom inteligencijom (AI), navodi se u najnovijem izvještaju.
Fond ipak upozorava da ukupna stopa rasta prikriva sve izraženije razlike među zemljama u svijetu, dok se istovremeno smanjuje prostor za prilagođavanje šokovima, a rizici su u porastu.
Države koje imaju koristi od izvoza tehnologije ili povoljnijih promjena trgovinskih uslova uspješnije ublažavaju posljedice kriza, dok se zemlje koje zavise od uvoza energije, kao i zemlje u razvoju, suočavaju sa većim troškovima uvoza i ograničenim mogućnostima za budžetsku podršku privredi.
Ekonomski rast eurozone će nakon 1,2 odsto u prošloj godini iznositi 1,1 odsto u ovoj i 1,2 odsto u narednoj.
Očekuje se da će globalna ukupna inflacija porasti na 4,7 odsto u ovoj godini, prije nego što se uspori na 4,1 odsto u narednoj godini.
Na rast cijena prvenstveno će uticati privremeni skokovi cijena energije i hrane izazvani geopolitičkim tenzijama i poremećajima transportnih pravaca, uključujući djelimično zatvaranje Hormuškog moreuza.
Prognozira se da će rast obima svjetske trgovine usporiti u ovoj godini, a potom se stabilizovati u narednoj.
Na trgovinu će negativno uticati carine i prilagođavanje proizvodnih lanaca, dok će razmjena povezana sa tehnologijom nastaviti da pruža podršku.
Rizici su, prema procjeni Fonda, pretežno usmjereni ka lošijim ishodima.
