Postojanje ovih “Mjesečevih strija”, koje su znaci rastezanja, iznenadilo je stručnjake jer su istraživanja iz 2010. pokazala da se Mjesec s vremenom skuplja poput grožđice koja se suši. Ovo skupljanje ima smisla budući da se njegova unutrašnjost postepeno hladi od silovitog udara u kojem je nastao prije više od četiri milijarde godina, a slične bore pronađene su i na Merkuru.
- Uzbudljivo je otkriti nešto tako potpuno neočekivano, rekao je član istraživačkog tima Mark Robinson s Univerziteta Arizona Stejt.
- Dosad je samo pola Mjesečeve površine snimljeno u visokoj rezoluciji. Još puno toga imamo da istražimo, dodao je Robinson.
Na temelju novih fotografija koje je letjelica "Lunar Reconnaissance Orbiter" može se zaključiti da su jarci, odnosno grebeni nastali širenjem nekih djelova Mjesečeve površine prije manje od 50 miliona godina.
Naučnici su već ranije na Zemljinom satelitu zabilježili drevne jarke, međutim u novoj studiji prvi su put snimljeni relativno mladi grebeni. Da je zaista riječ o “svježim” ožiljcima, potvrđuje činjenica da na njima nema mnogo kratera.
Stručnjaci pretpostavljaju da su ovi grebeni nastali zbog aktivnosti magme u džepovima pod Mjesečevom korom.
Tomas Voters iz Centra za Zemlju i planetarne studije u Vašingtonu ističe da su neki od jaraka čak mogli nastati u nedavnim potresima kakve je zabilježila misija Apolo od 1969. do 1977. Sveži jarci snimljeni su na udaljenijoj strani Mjeseca.
Nova studija pokazuje da Mjesec u trenutku nastanka nije mogao da bude potpuno rastopljen jer bi tokom kasnijeg hlađenja bio izložen višim stepenima kompresije koja bi poništila sva lokalna rastezanja koja danas vidimo.
foto: lpi.usra.edu
