Novi sistem izvođenja nastave, uslovljen skraćenjem časova kao i usmjerenošću na onlajn predavanja, ne predviđa izostavljanje nastavnih jedinica već će se sažimanjem unutar teme koja se obrađuje i fokusiranjem na najbitnije nastojati da se učenicima u okviru ,,okrnjenog“ časa prenese ,,maksimum znanja“.
To za Pobjedu kažu sagovornice - profesorica matematike u podgoričkoj Gimnaziji Ivona Adžić i učiteljica Osnovne škole ,,Oktoih“ Snježana Zuković.
Obje se slažu i da će predložena mjera provjere znanja u učionicama, omogućiti izvjestan kontinuitet u radu učenika, ali ističu da će tek vrijeme pokazati da li će sve ponuđeno, biti i dovoljno.
- Prosvjetni radnik ima dovoljno iskustva i svijesti o tome kakvu ulogu ima u obrazovanju naše djece. Ne sumnjam u to da će svaki nastavnik izvuću suštinu iz nastavnog predmeta i predočiti je učenicima u pola sata. Ali da li je to dovoljno? Svakako će biti neophodno potpomagati se onlajn nastavom, a ne smijemo zanemariti da se naša učenička populacija nalazi van školskih klupa sedam mjeseci, da ne znamo kakav je uticaj na njih ostavila onlajn nastava iz prethodnog perioda, na njihove radne navike, stečena znanja, socijalizaciju i slično. Time će se baviti pedagozi, psiholozi i sociolozi, ali javnost mora znati sa čim se suočava prosvjetni radnik i koji nivo odgovornosti preuzima na svoja pleća – ističe Adžić.
STRES
Neosporno je, kaže ona, da je rješenje da se ocjenjivanje odvija u školi dobro, ali ostavlja rezervu koliko će takav sistem, koji će najvećim dijelom ili u potpunosti značiti testovnu provjeru znanja, biti stresan za učenike.
- S jedne strane, predložena mjera provjere znanje u učionicama može pomoći da učenici rade kontinuirano, da budu odgovorniji. Mi ćemo, pretpostavljam, raditi testove, jer je očekivano da ih za taj određeni termin ne možemo usmeno ispitati, već će biti kroz testove. Pitanje je i koliko će to djeci biti stresno jer nijesu naučila na taj sistem rada. Vidjećemo kakve će to rezultate dati – kazala je Adžić.
Poseban ispit za onlajn nastavu koju će pohađati učenici drugih, trećih i četvrtih razreda srednjih škola, biće smatra Adžić, to što će se u nastupajućoj školskoj godini u ne malom broju slučajeva nastavnici i đaci upoznavati prvi put, što nije bio slučaj kada su u martu zatvorene škole, budući da su iza nastavnika i đaka bila već odrađena gotovo tri cjelokupna klasifikaciona perioda.
Školske klupe
Ipak suprotno srednjim školama, koje će dominanatno biti usmjerene na onlajn nastavu, u osnovnim školama veći broj razreda će gradivo pratiti iz školskih klupa.
Kako ističe učiteljica Zuković ,,30 minuta nije veliki period kada se može održati kompletan čas, ali je bitno da smo mi kao učitelji kreatori tog vremena“.
- Sada se moramo ,,upregnuti“ maksimalno i dati sve od sebe da se izvuče srž iz gradiva koje tog dana treba da se prezentuje djeci. Takođe izazov će biti i da se kroz te časove protkaju i vještine, muzičko, likovno, fizičko, budući da tih časova kao izdvojenih neće biti dovoljno u okviru sedmičnog rasporeda – kazala je naša sagovornica, pojašnjavajući da će za časove vještina biti ostavljen po jedan, tzv. ,,klizni“ čas u toku nedjelje.
Nakon prvog časa, koji će, kako kaže Zuković, značiti i upoznavanje osnovaca sa pravilima ponašanja u učionici i školi koja traže novonastale okolnosti i propisane mjere, planirano je i da se izvjestan broj časova posveti gradivu koje je kroz onlajn nastavu rađeno tokom prethodne školske godine.
Na pitanje ima li dovoljno prostora da se uključi i obnavljanje, a uzimajući u obzir da školska godina već kasni mjesec, ona pojašnjava da su kroz raspored sve osmislili, te da će se izvjestan broj radnih dana dobiti kroz izmijenjeni školski kalendar, ali i planirane radne subote.
- Školski kalendar je tako napravljen da prvi klasifikacioni period traje od 1. oktobra do 20. novembra, drugi od 2. novembra do 31. decembra, pa je onda od prvog januara do 17. zimski raspust. Slijedi treći klasifikacioni period, odnosno drugo polugođe, koji počinje 18. januara do 31. marta i četvrti od prvog aprila do 18. juna. Iz ovoga se vidi da je jedna sedmica već uzeta od zimskog raspusta, onda između prvog i drugog klasifikacionog perioda i trećeg i četvrtog mi smo uvijek imali neki mali kratki odmor, od neka dva, tri dana povezana sa vikendom, toga nema i u obavezi smo da se u prvom polugodištu odrade dvije subote, a u drugom će tri subote biti radne. To će se na taj način nadomjestiti i gradivo neće biti izgubljeno – objašnjava Zuković.
Korak ispred u odnosu na situaciju sa kojom su se škole suočile u martu, kada ih je, kako kaže naša sagovornica, situacija sve zatekla nespremne, biće, to što će onlajn predavanja ovoga puta biti usklađena sa redovnom nastavom.
- Nastavne jedinice u okviru onlajn i redovne nastave se poklapaju. To nije bio slučaj u martu, jer nijesmo znali da će biti ovakva situacija i svako je radio po svojim planovima. Ove godine sve škole rade po istom planu, drže se časovi na TV i djeca bilo da idu u jutarnju ili popodnevnu smjenu moći će da u kontra smjeni kad nijesu u školi prate kroz onlajn model ukoliko nešto nijesu postigli kroz redovnu nastavu – navodi učiteljica.
