Iz Vlade su saopštili da su pripremili komentare na izvještaj MMF-u i za svaki komentar pojedinačno zatražili detaljnu argumentaciju i obrazloženje.
- Ukupan izvještaj fiskalnu politiku Vlade tretira jako negativno i nije naveden čitav niz pozitivnih aktivnosti i mjera koje je Vlada preduzela na području fiskalnog prilagođavanja u toku 2009. godine, a pojedine činjenice i komentari izneseni u izvještaju ne odgovaraju stvarnom stanju. Takođe, u oblasti fiskalne politike izvještaj nije uvažio napore Vlade na smanjenju tekuće potrošnje (mjere štednje, rebalans budžeta, Budžet za 2010. godinu), kao ni činjenicu da je Crna Gora među rijetkim zemljama koja u godini krize strukturnim prihodima finansira tekuću potrošnju, a novo zaduženje koristi isključivo za servisiranje obaveza po osnovu postojećeg duga, a ne za finansiranje nove potrošnje- navodi se u saopštenju dostavljenom Portal Analitici.
Navodi se da Izvještaj MMF-a nije obuhvatio ni činjenicu da je projektovani deficit svega 2% BDP-a bez kredita i donacija, a da je iznos kapitalnog budžeta u 2010. godini veći od nivoa deficita već ove godine.
U izvještaju se navodi da su zarade u državnoj upravi visoke, a nije u obzir uzeta činjenica da su, u cilju smanjenja i stabilizacije javne potrošnje u godini krize, uz ostale mjere, smanjene neto zarade za oko 7% u državnoj upravi i 3.5% u javnim ustanovama.
Pad BDP-a 5, 3 a ne 7 odsto :Prema preliminarnim procjenama Ministarstva finansija kontrakcija ekonomije u 2009. godini je iznosila oko 5.3%, a ne 7%, kako je navedeno u Izvještaju MMF-a. Treba imati u vidu činjenicu da su analize Ministarstva finansija rađene na osnovu zvanične procjene BDP-a koje je uradio MONSTAT, uz ekspertsku pomoć MMF-a.
- Izvorni prihodi u 2009. godini su za 140 mil. eura manji nego u 2008. godini, pa ne stoji ni činjenica iz izvještaja da je pad ekonomije od 7% doveo do pada prihoda od 10% ili nešto manje od 5% BDP-a.
Takođe, ukupna zaposlenost prema podacima kojima raspolaže Ministarstva finansija nije pala za 15% već za 5%, a javni dug iznosi 37,5%, a ne 39%, kako je navedeno u izvještaju. Istovremeno, javni dug prethodnih godina nije povećan već smanjen, što je prepoznato u prethodnim izvještajima MMF-a, a Crna Gora je i dalje jedna od najmanje zaduženih zemalja.
Odnos javnog duga i BDP u periodu ekonomskog buma od 2006. do 2008. godine je smanjen sa 38.3% na 26,8%, dok je kreditni rast iznosio 330%.
Poboljšana likvidnost banaka :Vezano za komentar da povećanje štednje predstavlja imperativ, imajući u vidu da u našoj ekonomiji potrošnja učestvuje u stvaranju BDP-a sa preko 75%, štednja dovodi do dodatne kontrakcije ekonomije posebno kada nema alternativa u finansiranju potrošnje, a sa druge strane kod banaka je značajno poboljšana likvidnost u odnosu na prethodnu godinu.
Na predlog Ministarstva finansija, Skupština je usvojila Zakon o podršci bankarskom sektoru. Istovremeno, Ministarstvo finansija je otplatilo prijevremene dugove bankarskom sektoru, obezbijedilo dodatnu likvidnost kroz izdavanje državnih zapisa (polaganjem dijela novca kod poslovnih banaka) i izdalo garancije u iznosu od preko 90 miliona eura za dugoročne kreditne linije za poslovne banke od EIB-a i KfW-a. Takođe, Ministarstvo finansija nije povlačilo depozite niti se zaduživalo kod domaćih banaka, već je izvršilo komercijalno zaduživanje u inostranstvu time ne sužavajući kreditni potencijal banaka prema privatnom sektoru. Ovo je konkretna podrška Ministarstva finansija bankarskom sektoru koja, takođe, nije prepoznata u izvještaju, navedeno je u saopštenju.
Zbog obuhvata aktivnosti Razvojno investicionog fonda, prijedlog da se Fond stavi pod superviziju Centralne banke značio bi komplikovanu superviziju ove institucije od bilo kojeg pojedinačnog regulatora. Napominjemo da je zakon predvidio izvještavanje Centralne banke i poštovanje standarda bankarskog poslovanja u dijelu kreditnih i garancijskih poslova ove institucije, što je, uostalom, i međunarodna praksa u regulisanju sličnih institucija.
Vezano za komentare koje se odnose se na javne finansije, podsjećamo da su javne finansije već u toku 2009. značajno smanjenje, pa u odnosu na izvršenje budžeta za 2008. godinu, smanjenje tekuće potrošnje u budžetu za 2010. god. iznosi 65 mil. eura, dok u odnosu na budžet za 2010. god iznosi preko 130 mil. eura ili 4.3% BDP.
Javna potrošnja na nivou regiona : Javna potrošnja iznosi oko 47.5% BDP-a (BDP u 2010 je 3117 mil. eura) i na nivou je regiona i EU 27, a ne najveća u regionu, kako je konstatovano u Izvještaju.
Strukturni deficit nije 6%, već je 0 ili čak u blagom suficitu. Naime, prihodi od 1 160 mil. eura su 20 mil. eura veći u odnosu na ostvarenje iz 2009. godine, dok će samo primjena novih poreskih zakona i povećanje akciza će u 2010. god. dovesti do povećanja prihoda od 30 mil. eura, ne uključujući eventualno veće prihode od poreza na dohodak i doprinosa privatnog sektora.
Teza iz izvještaja MMF-a da je strukturni deficit 6% značila bi da su strukturni prihodi oko 1 mld. eura, tj. 100 mil. eura manje nego u 2007. god, što je krajnje nerealno imajući u vidu, između ostalog, i inflaciju koja je u prethodne dvije godine bila kumulativno oko 10%.
U 2009. godini su smanjeni indirektni porezi za 9.3% ili 2% BDP-a koji su bili privremenog karaktera, a kod kojih je poreska stopa ostala ista (kod akcize je došlo do povećanja), dok je smanjenje stopa direktnih poreza dovelo do smanjenja prihoda po tom osnovu za svega 2 mil. eura, ali istovremeno je i došlo do rasta zarada u privatnom sektoru i zaposlenosti, odnosno i smanjenja sive ekonomije, navodi Vlada.
Podrška preduzećima prikazana transparentno :Sva podrška i svaka garancija privredi je transparentno prikazana u budžetu. Takođe, preporuka da, u cilju transparentnosti, umjesto garancija KAP-u i Željezari planiramo direktni budžetski kredit ovim preduzećima ne stoji. Upravo je to loša praksa i u potpunosti odstupa od koncepta modela javnih finansija koji mi gradimo. Iznos garancija ovim preduzećima je 5% BDP-a, postoji rizik defolta, ali i mogućnost smanjenja rashoda uslijed ukidanja subvencija ovim preduzećima. Postupak izdavanja garancija bio je u potpunosti transparentan kroz donošenje Zakona o budžetu za 2010.
Kod nepokrivenih obaveza za penziju, treba istaći da u srednjem roku, budžet je prepoznao ove trendove i projektovao fiskalno prilagođavanje. Nije jasno zašto je ovo istaknuto kao poseban problem u Crnoj Gori, kada je ovo situacija u gotovo svim zemljama Evrope.
Vlada radi na unapređenju poslovnog ambijenta :Takođe, u izvještaju nije navedeno da Vlada Crne Gore intenzivno radi na unapređenju poslovnog ambijenta, što je konačno prepoznato u Izvještaju o lakoći poslovanja Svjetske banke 2010, koja nam je popravila poziciju za 6 mjesta, a prije svega, u Indexu ekonomskih sloboda Heritage Fondacije, kojim je nedavno popravljena naša pozicija za 26 mjesta. Takođe, Freedom House je po prvi put rangirao Crnu Goru kao slobodnu zemlju, dok je Transparency International popravio našu poziciju za 19 mjesta.
Takođe, komentar za nedostupnost budžetskih podataka ne stoji. Svi podaci o budžetu Crne Gore su javno publikovani i dostupni na web strani Ministarstva finansija.
Sve ovo govori u prilog činjenici da je izvještaj mogao sagledati makar dio od ovdje iznesenog i tretirati pozitivne pomake i napore naše administracije u prethodnim mjesecima, jer su na kraju svi ovi podaci lako provjerljivi i dostupni javnosti, zaključuje Ministarstvo finansija.
