Kako je saopšteno, osnova za rad biće predlozi dva politička subjekta i sugestije koje su crnogorskim institucijama dostavili inostrani eksperti.
Iako je premijer Zdravko Krivokapić nedavno na premijerskom satu kazao da se zakon o porijeklu imovine piše, da su imali tri predloga i da usaglašavaju tekst, te da se nadaju da će vrlo brzo biti poslat Skupštini na usvajanje, po informacijama Dana, posla ima još i sve je izvjesnije da bi taj akt u skupštinsku proceduru mogao ući na jesen ove godine.
I u vremenu mandata prethodne vlade bilo je pokušaja da se ovakav zakonski projekat stavi na dnevni red parlamenta, ali tadašnja većina to nije prihvatila.
Poslanici u martu prošle godine nijesu prihvatili zahtjev Demokratskog fronta da se u dnevni red uvrsti predlog zakona o porijeklu imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine. Osnovni razlog za donošenje ovog zakona, kako je navedeno u obrazloženju, bila je provjera imovine koja je stečena u vrijeme tranzicije društvenog kapitala u privatni.
Nova parlamentarna većina i vlada, kada su preuzimali konce vlasti, najavili su da će zakon o porijeklu imovine biti jedan od prioritetnih, u cilju jačanja vladavine prava u Crnoj Gori. U tom smislu, traženi su i dobijeni stavovi međunarodnih eksperata, au Vladi sagledavaju i praksu nekih susjeda.
Od zemalja regiona samo Srbija ima ovakav zakon, koji je usvojen 29. februara ove godine, a stupio je na snagu ovog mjeseca. Po tom aktu, ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez tri četvrtine njene vrijednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim djelom, biće mu oduzet cjelokupan nezakonito pribavljen imetak.
Taj zakon predviđa i da se nezakonito stečena imovina oporezuje poreskom stopom od čak 75 odsto. Teret dokazivanja uvećanja imovine je na Poreskoj upravi, dok je teret dokazivanja porijekla imovine na obvezniku.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, interesantno je da u Federaciji nema zakon o ispitivanju porijekla imovine, dok su u Republici Srpskoj odavno napravili nacrt zakona, koji, međutim, nikad nije usvojen.
Kosovo (pod rezolucijom UN 1244) nema zakon te vrste, kao ni Republika Hrvatska, inače članica EU. U toj zemlji su predstavnici opozicije u dva navrata tokom poslednjih pet godina predlagali posebni zakon o ispitivanju porijekla imovine. Međutim, takvi predlozi su oba puta odbijeni, uz obrazloženje da je to riješeno Opštim poreskim zakonom. Prema tom zakonu, Poreska uprava provjerava nesrazmjer imovine i prijavljenih prihoda unazad šest godina.
