“Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru”, saopštili su iz Ministarstvo energetike i rudarstva
Kako su dalje naveli, Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta. Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje.
Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika, kako su kazali, neposredno utiče na raspoloživost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i na cijene naftnih derivata širom svijeta.
Nakon najnovije eskalacije, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je oko 84 dolara po barelu i tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto.
“Međutim, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu. Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše 10 ppm sumpora na mediteranskom tržištu iznosila je 1.236,75 dolara po toni, što je povećanje od 33,75 dolara po toni samo u jednom danu. Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata relevantnih za domaći obračun: kotacija bezolovnog benzina porasla je za 11,75 dolara po toni, dok je kotacija gasnog ulja porasla za 40,25 dolara po toni”, naveli su iz ovog resora
Oni su kazali da posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata. Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača.
Ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama.
Istakli su da budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište.
“Dalje kretanje cijena zavisiće prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz. U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno dizela. Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i u narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak”, kazali su oni.
Kako su pojasnili, maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori utvrđuju se prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda. Zbog toga se dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah i u punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun.
“Nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene. Preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državne dažbine, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivate”, dodali su.
Snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno se, kako su kazali, odvija uredno i nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata. Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti.
“Ministarstvo energetike i rudarstva će o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su iz ovo resora.
