Dijana Savurdić radi duže od 20 godina. No, papiri pokazuju drugačije.
"Staža imam deset godina, a radim nekih 25 godina", priča za TVCG.
Na sve to, problem je i što je godinama primala minimalnu zaradu.
"Osjećaj je ružan, ne možete da uzemete kredit, odete u banku i oni vam kažu da morate imati 180 eura za lične troškove, a sve što imate preko toga je 40 eura, s tim ništa ne možete završiti", navodi Savurdić.
U sličnoj situaciji su mnogi radnici. Prema posljednjim zbirnim podacima Uprave prihoda i carina, i to za maj, u Crnoj Gori nešto više od 14.000 radnika prima minimalac.
"Naglašavam da se ova brojka mijenja iz dana u dan, imajući u vidu da veliki broj poslodavaca kasni sa podnošenjem obrazaca", kazala je Milica Vuletić iz Uprave prihoda i carina.
Od oktobra minimalna zarada iznosiće 250 eura. Iz Unije slobodnih sindikata najavljuju inicijativu Socijalnom savjetu da minimalac bude povećan na 300 ili 315 eura već od 1. januara.
"Ako imamo u vidu da je 23,6 odsto stanovništva na rubu siromaštva, da minimalna potrošačka korpa iznosi 657 eura, nije teško zaključiti da je neophodno da minimalna zarada bude barem 60% prosječne zarade u Crnoj Gori", navodi Ihana Mihajlović (USSCG).
Sagovornica s početka priče tvrdi da poslodavci koriste tešku ekonomsku situaciju u zemlji.
"Zakon ga obavezuje na minimalac, to se uvijek isplati, a sve preko toga - ja kažem - koliko si poslušan toliko dobiješ platu preko minimalca", kaže Savurdić.
Iz Uprave prihoda i carina kažu da čak i kada inspektori dođu u kontrolu poslovanja, ne nailaze na podršku zaposlenih, jer se vrlo često dešava da, zbog raznih okolnosti, sam zaposleni ne sarađuje sa inspektorima prilikom inspekcijskog nadzora, pa su samim tim mogućnosti sankcionisanja poslodavaca male.
Iznos minimalne zarade povećan je sa 193 na 222 eura u julu 2019, a odluka o povećanju na 250 eura usvojena je u maju ove godine i važiće od 1. oktobra.
