On je kazao da je jedan od razloga za takve prevare i taj što se u izgradnju uključuje veći broj subjekata, među kojima su kompanije i pojedinci, odnosno investitori, suinvestitori, finansijeri, izvođači i podizvođači. Miličković je naveo da je građevinarstvo prepoznato kao djelatnost koja pruža mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza, iz razloga što se obavljaju plaćanja u visokim iznosima, pa postoji mogućnost uvođenja fiktivnog kupca i izdavanje fiktivnog računa po kojem se može ostvariti pravo na povraćaj PDV-a, a da to lice ubrzo nestane iz pravnog prometa.
- To znači da poreski organ uvijek mora biti oprezan u odnosu na zahtjeve za povraćaj i status obveznika koji zahtijeva povraćaj - objasnio je Miličković.
Prema njegovim riječima, važno je i praćenje nabavki i utroška materijala za izgradnju - da li su realno iskazane nabavke, proizvodnja i zalihe.
- Treće značajno pitanje je angažovanje radne snage: za građevinarstvo je karakteristična velika fluktuacija, radnici se angažuju u vrijeme kada kompanija ima posla. Veliki broj radnika se angažuje za pojedine faze izgradnje, postoji mogućnost takozvanih isplata zarada „na crno“, da se ne obračunavaju porezi na zarade, što često predstavlja znatno veći iznos neobračunatih i neuplaćenih poreskih obaveza nego kada je i pitanju samo plaćanje PDV-a u građevinarstvu – dodao je Miličković.
On smatra da najveći problem, kada je u pitanju naplata dažbina u građevinarstvu, predstavlja oporezivanje kompanija koje se javljaju kao prodavci stambenih i poslovnih prostora na tržištu nepokretnosti, posebno kada su u pitanju razne vrste ugovora o zajedničkoj izgradnji. Strane firme su takođe značajno prisutne, kako u izgradnji kapitalnih objekata, tako i prilikom izgradnje objekata za tržište, pa na međunarodnom tenderu često strana kompanija i dobije posao izgradnje nekog objekta. Miličković je dodao da se međutim problemi javljaju u tome što ta kompanija rezident, koristi radnu snagu svoje matične kompanije koja i isplaćuje zarade.
- Sa stanovišta naših propisa ta lica ostvaruju dohodak u Crnoj Gori i porez pripada budžetu države, a strane kompanije u tom dijelu često pravilno ne utvrđuju mjesto nastanka poreske obaveze, te porez na zarade uplate matičnoj zemlji - precizirao je.
On je dodao da su poseban problem kompanije koje ne obave registraciju, a posluju u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, Poreska uprava (PU) u cilju eliminisanja tih problema, obilazi velika gradilišta i u tom dijelu se nedostaci blagovremeno otklanjaju uglavnom na samom početku izvođenja radova.
- Može se reći da se na neki način više radi o pokušajima rada bez odobrenja, nego o nekoj izraženoj anomaliji kada je u pitanju obračunavanje i plaćanje PDV-a – pojasnio je Miličković.
S obzirom da je PDV specifičan u odnosu na ostale vrste poreza, svaki neosnovani povraćaj PDV-a, zbog mogućnosti postojanja prevare, predstavlja osjetljivo pitanje.
- Kod svakog drugog poreza, neobračunavanje može predstavljati u određenim slučajevima i poresku utaju, ako je u pitanju iznos koji prelazi hiljadu eura, dok kod PDV-a netačno obračunavanje i druge zloupotrebe predstavljaju poresku utaju i kroz neosnovani povraćaj nanosi se direktna šteta budžetu, zbog nezakonitog prisvajanja novca drugih poreskih obveznika - rekao je Miličković.
On kaže da je praksa pokazala da ima onih koji u tome vide mogućnost da ostvare i neosnovani povraćaj, a da ne budu otkriveni u prekršaju ili da, čak, i krivično odgovaraju.
- Pokazalo se da se takvi pokušaji često izvode u velikom lancu prometa, pa se uključuje veći broj subjekata u obavljanje jedne poreske prevare, a što može ponekad poprimiti i oblik organizovanog kriminala.
Prema njegovim riječima, evidentirana je i pojava izbjegavanja registracije ili pokušaja da se putem transakcija kroz povezane učesnike dođe do neosnovanih prava na povraćaj PDV-a, a registrovane su i pojave fiktivne registracije sa ciljem da se prikažu nabavke i porez plaćen na nabavke, a s druge strane se ne prikazuje oporezivi promet.
- Još nijesu identifikovane krupne PDV prevare, a, po pravilu, svaki zahtjev za povraćaj PDV-a, osim kod izuzetno urednih poreskih obveznika, podliježe inspekcijskoj kontroli, kako bi se utvrdila njegova osnovanost - naveo je Miličković.
On je, na kraju, kazao da PU kontinuirano izgrađuje sistem upravljanja rizikom, koji omogućava razvoj strategije za smanjenje razmjera poreskih prevara i izbjegavanje poreza.
(Foto: poreskauprava.gov.me)
