Predsjednik Crtne Gore Jakov Milatović, uoči radne posjete Berlinu za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), jedan od najuticajnijih njemačkih i evropskih dnevnih listova, kazao je da Crna Gora važi za predvodnicu među kandidatima za članstvo u EU.
Gospodine predsjedniče, Evropska komisija ističe Crnu Goru kao „predvodnicu" među kandidatima za članstvo. Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen kaže da je proširenje po prvi put nakon mnogo godina realna mogućnost. Da li ostajete pri cilju da Crna Gora za dvije godine pristupi EU?
Milatović: Da, ostajemo pri tom cilju. Crna Gora treba da postane 28. država članica EU do 2028. godine, i to i dalje smatramo realnim. Kada predsjednica Fon der Lajen kaže da je Crna Gora predvodnica, to za nas nije iznenađenje, jer je tako već duže vrijeme. Od svih deset zemalja kandidata, Crna Gora je jedina koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Zatvorili smo i najviše njih: do danas 14. Tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom želimo zatvoriti još poglavlja. Nadamo se da ćemo do kraja ove godine, ili tokom naredne, zatvoriti sva poglavlja, kako bi druga polovina 2027. i 2028. godina ostale za ratifikaciju pristupanja Crne Gore EU u parlamentima 27 država članica. Da li će to biti 2028. ili 2029. nije presudno, ali treba da se dogodi u toku mandata sadašnje Komisije.
Da li je to realno?
Milatović: To je osnovni scenario. Proces pristupanja promijenio se nakon ruskog napada na Ukrajinu početkom 2022. godine. Evropski političari, u Briselu i u državama članicama, shvatili su da je proširenje više od tehničkog procesa. Shvatili su da je usko vezano za bezbjednost evropskog kontinenta. Proces je ponovo postao geopolitički.
Srbija je najveća od pet susjeda Crne Gore. Da li bi stvarno pristupanje Crne Gore EU moglo dati podsticaj proevropskim raspoloženjima u Srbiji, koja u posljednje vrijeme nijesu bila naročito jaka?
Milatović: Pristupanje Crne Gore EU imalo bi širi značaj: svim zemljama kandidatima signaliziralo bi da je proces proširenja živ. Posljednja zemlja koja je pristupila EU bila je Hrvatska 2013. godine, dakle prije više od deset godina. U međuvremenu, Ujedinjeno Kraljevstvo je izašlo. Ako sada Crna Gora pristupi, to bi imalo ogroman pozitivan efekat na sve kandidate za članstvo, uključujući i Srbiju. Poruka bi bila jasna: reforme i nova politička kultura se isplate.
Slučaj Mađarske je, međutim, pokazao: jedan jedini član koji sistematski zloupotrebljava pravo veta može blokirati spoljnopolitičko djelovanje EU. Razumijete li zašto u mnogim državama članicama postoji velika skepsa prema primanju još jednog člana s pravom veta?
Milatović: Taj argument se preuveličava. EU trenutno ima 27 država članica i uvijek postoji mogućnost da neka od njih blokira određene stvari. Zašto onda fokus stavljamo na Crnu Goru ili bilo koju drugu potencijalnu novu članicu? Iako još nijesmo članica, usklađujemo svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU već najmanje 15 godina gotovo u potpunosti, ako ne i potpuno.
Mađarska je 2010. godine bila lojalna članica EU. Potom je došao Viktor Orban. Postoji bojazan da bi Crna Gora sjutra ili preksjutra takođe mogla iznjedriti nekog Orbana i tada blokirati EU.
Milatović: Ali to se može desiti i u Francuskoj ili u Njemačkoj, zar ne?
Ključno pitanje je da li je jednoglasno odlučivanje pravi model, ili bi za određene odluke bila dovoljna kvalifikovana većina. To je razumnije nego nagađati da li bi Crna Gora mogla nešto blokirati.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Vlade Albanije Edi Rama nedavno su u zajedničkom gostujućem tekstu u Frankfurter Allgemeine Zeitung predložili da se dosad nerješivi problem veta zaobiđe tako što bi se kvalifikovane zemlje primile u evropsko jedinstveno tržište i šengenski prostor. Da li bi to moglo biti i privremeno rješenje za Crnu Goru?
Milatović: To sam, naravno, pročitao, i sa stanovišta autora to je sasvim legitimno. Međutim, Crna Gora slijedi tradicionalni proces pristupanja EU kao sve dosadašnje zemlje. Mi pregovaramo o tome da postanemo punopravna država članica.
Možda precjenjujete simpatije u Parizu i Berlinu prema proširenju EU? U obje zemlje ne postoji, izvan nedjeljnih govora, parlamentarna većina za punopravno članstvo Crne Gore.
Milatović: To ćemo znati kada to pitanje dođe pred parlamente ovih zemalja. Kao pragmatičan i reformski orijentisan političar, fokusiram se na stvari koje Crna Gora zaista može da kontroliše. Imamo još domaćih zadataka i moramo zatvoriti preostalih 19 poglavlja procesa pristupanja. Istovremeno, nastojim da obavljam intenzivnu diplomatsku aktivnost, ne samo u evropskim institucijama poput Komisije ili Evropskog parlamenta, već i u svakoj od država članica, jer one će u konačnici odlučivati o našem članstvu. Ne razgovaram samo sa predsjednicima država i vlada, već i sa parlamentima, sa različitim političkim akterima, jer razumijemo da Crna Gora pristupa klubu demokratskih zemalja u kojima se vlade mogu mijenjati. Na nama je da o prednostima našeg pristupanja razgovaramo ne samo sa vladama, nego i s opozicionim strankama.
Francuska iza kulisa već neko vrijeme koči Crnu Goru na svakom koraku i čak odgađa uspostavljanje radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju. Čini se da nije zainteresovana za nove punopravne članice EU.
Milatović: Tačno je da smo u decembru imali nešto nalik na mogući zastoj, kada je Francuska zamalo blokirala zatvaranje najmanje dva pregovaračka poglavlja. Međutim, direktno sam razgovarao sa predsjednikom Makronom i razjasnio to. Kada sam bio u Francuskoj, pored razgovora sa predsjednikom, posjetio sam i parlament, predstavio napore Crne Gore i odgovorio na mnoga pitanja francuskih poslanika, uključujući i neka veoma teška.
Moj utisak je da je predsjednik Makron spreman da podrži prijem nove članice u EU.
