Povodom konkursa za mjesto još jednog sudije Ustavnog suda, kako je istakao Milatović, prijavilo se 10 kandidata, i to Amir Muratović, Ivan Adamović, Jelena Ružicić, Marija Bošković, Marko Blagojević, Milica Kovačević, Mirsad Mujević, Nataša Radonjić, Nenad Đordjević i Nenad Vujanović.
Prevagnulo je, dodao je, iskustvo i biografija predložene kandidatkinje.
"Ružičić je sutkinja sa 30 godina rada, od kojih 20 u pravosuđu. U periodu od 2013. do 2016. bila je angažovana i u sudu u Strazburu. Mislim da se u crnogorskom pravosuđu biografija nalik njenoj teško može naći", rekao je on, dodavši kako Ružičić ima i najraznovrsnije iskustvo u poređenju sa ostalim kandidatima, s obzirom na to da je radila i u Osnovnom i u Upravnom i u Vrhovnom sudu.
"Predlažući Krstonijevića i Ružičić završio sam svoj dio posla - sve je sad na poslanicima"
Naglasio je i kako Ružičić prijavila na javni poziv za sutkinju Ustavnog suda i 2022. godine, a da su je tada podržali ondašnji Demokratski front, Demokrate i URA. Istakao je nadu kako će ona ovog puta dobiti i podršku opozicionih partija.
"Želim da podsjetimo da sam prije tri mjeseca predložio i Predraga Krstonijevica za sudiju Ustavnog suda. I za sve to vrijeme, nažalost, poslanici nijesu uspjeli da urade svoj posao", naglasio je on.
Prelažući Ružičić i Krstonijevića, kako je dodao, on je svoj posao završio, te je apelovao na poslanike da budu odgovorni i da izaberu nedostajuće sudije.
Nije, kaže, htio da podlegne pritiscima iz Skupštine koji su dolazili prilikom oba konkursa.
"Vlada je djelimično obmanula građane povodom akata o ANB-u i unutrašnjim poslovima"
Govorio je potom o izmjenama Zakona o ANB-u i Zakona o unutrašnjim poslovima, te je istakao kako su iz Evropske komisije jasno ukazali da one nijesu usklađene sa pravnim tekovinama Evropske unije.
"Nažalost, građani su bili djelimično obmanuti u prethodnom peiodu. Prije svega mislim na Vladu - čuli smo kako su predložena rješenja evropski standard, ali smo od EK saznali da nije tako", konstatovao je on.
Milatović smatra kako predloženi zakoni predstavljaju atak na fundamentalna prava pojedinca.
"Pozivam Vladu da sa NVO sektorom i evropskim partnerima pronađemo pravu mjeru i tako pokažemo zrelost kao društvo", rekao je Milatović.
Dodao je kako razumije da je cilj akata borba protiv organizovanog kriminala, ali i da cilj ne smije opravdavati sredstvo.
"Ovdje je predloženo sredstvo pogrešno", naveo je on.
