Iako, kako kaže, radi na važnim pitanjima i inicijativama koja se tiču gluvih i nagluvih osoba, često se suočavaju sa ograničenim resursima i kapacitetima.
"Kontinuirano radimo na povećanju vidljivosti našeg rada i važnosti pitanja kojima se bavimo. Aktivno radimo, takođe, i na izgradnji partnerskih odnosa sa medijima i drugim organizacijama kako bismo povećali prisutnost i svijest o temama koje se tiču gluvih i nagluvih osoba. Naš cilj je da se ovi izazovi prevaziđu i da budemo češće prisutni u medijima kako bismo doprinijeli boljem razumijevanju i inkluziji gluvih i nagluvih osoba u našem društvu", kazala je Mijušković u emisiji "Svijet jednakih šansi" na Radiju Crne Gore.
Pitanje je i zašto osobe sa oštećenjem sluha ponekad ne prisustvuju događajima ili manifestacijama koje se tiču prava osoba sa invaliditetom.
"To nije znak njihove nezainteresovanosti ili nedostatka borbe za svoja prava. Njihova odsutnost često proizlazi iz dubokog razočarenja koje su doživjele u prethodnim situacijama. Nedavno smo svjedočili događaju i moguće je da nisu svi članovi naše organizacije prisustvovali iz različitih razloga, ali ključni razlog je što mnogi osjećaju da njihova mišljenja i potrebe nijesu dovoljno uvažavani na takvim događajima. To može biti zbog problema sa pristupom znakovnom jeziku, nepostojanju kvalifikovanih prevodilaca, ili lošeg iskustva u prošlosti."
Mijušković navodi da su mnogi ljudi zloupotrebljavali sistem prevodilaca, čime se, kako kaže, stvarala neprijatna situacija za osobe sa oštećenjem sluha i kao rezultat toga su te osobe usvojile praksu da ne prisustvuju događajima na kojima nijesu direktno uključene i gdje im nije dopušteno da sami izaberu svog prevodioca.
"Ovo se dešava zato što oni najbolje razumiju svoje potrebe i znaju koga će odabrati da ih javno i privatno predstavlja i prevodi na način koji im odgovara. Naša organizacija se trudi da se izbori sa poboljšanjem ove situacije i za obezbjeđivanje kvalifikovanih prevodilaca i podrške na događajima."
Što se tiče broja osoba sa oštećenjem sluha u Crnoj Gori, tačan statistički podatak nije lako dostupan ali procjenjuje se da ih ima oko 10.000.
"Od tog broja oko hiljadu osoba koristi znakovni jezik kao svoj maternji. Važno je napomenuti da naša organizacija podržava i gluve i nagluve osobe s obzirom na raznolikost iskustava i potreba u ovoj zajednici. Neki od ovih pojedinaca mogu govoriti iako imaju oštećenje sluha, dok drugi koriste znakovni jezik kao svoj primarni način komunikacije. Ovaj raznolik pristup komunikaciji odražava širinu iskustava i potreba sa oštećenjem sluha u Crnoj Gori", kaže Mijušković.
Naglašava i da nijesu dobili željeni medijski odziv na događaj koju su organizovali 23. septembra povodom Međunarodnog dana znakovnih jezika.
Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore postoji od 2000. godine.
