Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, ocijenio je da je povećanje PDV uobičajen i dobro oproban metod za povećanje budžetskih prihoda.
- Mora se pronaći instrument za dovođenje javne potrošnje u realne okvire. Koliko god neki smatraju da povećanje PDV-a ne bi dalo željene rezultate ja, ipak, mislim da je to uobičajen i oproban mehanizam uvećanja budžetskih prihoda. Podsjetiću da je osnovna stopa PDV-a na nivou od svega 17 odsto – kaže Mijušković u intervjuu za Pobjedu, i upozorava da bez odlaganja moramo iznaći mehanizme koji će stimulativno djelovati na ulaganja u proizvodnju.
Spoljnotrgovinski deficit glavni problem: Prema njegovom mišljenju, spoljnotrgovinski deficit je sigurno najslikovitiji prikaz nepovoljne strukture naše privrede.
- Naime, u posljednjih sedam godina crnogorski izvoz nije prelazio 450 miliona eura, dok će ove godine zbog pada proizvodnje u našim industrijskim kapacitetima jedva dostići 350 miliona. Ako uzmemo u obzir da će ovogodišnji uvoz premašiti dvije milijarde, deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom će porasti na zabrinjavajućih – 1,65 milijarde eura. Posebno moramo obratiti pažnju na podatak koji kazuje da smo za deset mjeseci ove godine za uvoz hrane i životinja utrošili oko 300 miliona eura, što je na nivou kompletnog crnogorskog izvoza. Za ovaj period pokrivenost uvoza izvozom svega je 19,6 odsto, što je 5,5 odsto manje u odnosu na prošlogodišnji. Sve ovo ukazuje da bez odlaganja moramo iznaći mehanizme koji će stimulativno djelovati na ulaganja u proizvodni sektor, tamo gdje zaista imamo potencijala, kao i permanentno podizanje nivoa konkurentnosti naše privrede, naveo je on.
Neodrživo dalje zaduživanje: Mijušković smatra da je dalje zaduživanje države-neodrživo.
-Kada govorimo o zaduživanju ne trebamo u prvi plan stavljati apsolutne iznose, već trebamo sagledati činjenicu kakva je bila dinamika njegovog rasta od 2007. godine i za šta je usmjeravan taj novac. Činjenica je da je stanje sa zaduživanjem dugoročno gledano neodrživo, posebno ako uzmemo u obzir da se njime pokriva budžetski deficit. Budući da smo zemlja sa relativno visokim javnim dugom, ovako negativan tekući račun platnog bilansa dodatno usložnjava i taj problem. Problem je odnos učešća i strukture proizvodnog sektora u BDP-u. Proizvodnja je sa 32,1 odsto BDP-a u 2001. godini pala na 24,9 u 2011. godini. Ako jednostrano posmatramo statističke podatke, može se konstatovati da nije riječ o velikom problemu, ali ako dublje sagledamo diverzifikaciju, stepen finalizacije i ukupnu vrijednost naše proizvodnje imaćemo jasnu realnu sliku stanja, objasnio je on.
Ključ problema, prema njegovom mišljenju, nalazi se u korišćenju prirodnih resursa – razvijanja proizvodnje na bazi njih.
-Jasno je svima da su proizvodni prioriteti sa aspekta prirodnih i stvorenih potencijala: poljoprivreda, prerađivačka industrija i energetika. Na bazi valorizacije samo dijela raspoloživih resursa u ovim oblastima, Crna Gora bi mogla da poveća sopstvenu proizvodnju, da bude konkurentnija, supstituiše uvoz i samim tim izbalansira svoju spoljnotrgovinsku razmjenu, čime se obezbjeđuje stabilan i održiv ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Ako budemo na ovome radili permanentno i planski, nema dileme da ćemo značajno poboljšati spoljnotrgovinsku razmjenu, ali i ekonomiju zemlje, zaključio je Mijušković.
