Abiznis

Izvršni direktor kompanije Biotel za Analitiku o tome šta se dešava sa cijenom peleta i zbog čega je sve skuplji

Mijajlović: Nijesmo profiteri, skok cijene peleta ekvivalentan rastu troškova proizvodnje

Potrudićemo se da danas nađemo rješenje povodom cijene, ali to isključivo zavisi od spremnosti države. Nismo neprofitabilne organizacije, svi imamo kredite i radnike kojih nije malo. Ako se nađe bilo kakvo logično rješenje prvi ćemo pristati da jednako učestvujemo koliko i svi ostali proizvođači

Mijajlović: Nijesmo profiteri, skok cijene peleta ekvivalentan rastu troškova proizvodnje Foto: Pixabay
Luka Đurić
Luka ĐurićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Cijena peleta u Crnoj Gori za samo godinu porasla je za vrtoglavih 100 odsto. Prošlog ljeta, kada je materijal za ogrijev obično jeftiniji, pelet se mogao naći po cijeni od oko 150 eura po toni. Ove godine, već krajem juna baratamo cijenama od 300 do 320 eura po toni.

Ovoliki skok cijena zabrinuo je gotovo sve građane koji koriste ovu vrstu grijanja, pa ima i onih koji se šale kako će za zimu, umjesto peleta, na pijaci nakupovati perjanih jakni i jorgana. Drugi, pak, prave ozbiljne kalkulacije kako bi prigrabili makar nešto peleta za najhladnije mjesece, a ostale da, kako ističu, ''preguraju'' na struju. 

Računica

Ako imate stan od oko 80 kvadrata, pod uslovom da je pod centralnim grijanjem, za zimsku sezonu vam treba oko tri tone peleta. To znači da ove godine za pelet morate pripremiti minimum 900 eura. Ako uzmemo u obzir da je minimalna potrošačka korpa 38 eura veća od prosječne plate, lako je zaključiti da će brojni građani ove zime biti prinuđeni da razmišljaju o alternativama kad je riječ o grijanju. 

Dodatno, brojni građani u ovu priču ušli su nedavno kroz programe ''Energetski efikasan dom'' ili ''Energy Wood'' kroz koje su preko beskamatnih kredita uzeli opremu za ogrijev. Oni će za peć koja će, sve su prilike, samo skupljati prašinu i dalje morati da otplaćuju kredit od 80 eura mjesečno.

Kakvo je stanje sa domaćim proizvođačima, te šta utiče na ovoliki skok cijena peleta u Crnoj Gori pitali smo, između ostalog, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Nijesu bili zainteresovani da odgovore na naša pitanja.

Cijene uslovljene okolnostima

Nezainteresovana je i većina proizvođača i preprodavaca. Od svih koje smo kontaktirali, većina nam je „spustila slušalicu“ ili kazala da prije sastanka u resornom ministarstvu ne žele da pričaju na ovu temu.

Jedini koji je bio voljan da razgovara je Vladimir Mijajlović, izvršni direktor kompanije Biotel, najstarije fabrike peleta u Crnoj Gori.

Za Portal Analitika, on poručuje da cijene peleta jesu visoke, ali da su uslovljene trenutnim okolnostima.

''Kompletna cijena svega, počevši od sirovine, preko goriva i radne snage je porasla. Tu ne pričamo o skokovima od dva do tri odsto već za pojedine stvari i više od 100 odsto. Gorivo je, primjera radi, prošle godine u ovom trenutku bilo oko euro, a sada ga plaćamo 1,80. Za svaki kubik drveta koji izvadite iz šume i dovedete do fabrike potrošite u prosjeku od osam do devet litara goriva. Ako ste ga proše godine plaćali osam ili devet eura sada vas košta 16. Prevoz je sa pet do osam skočio na 15 do 20 eura. Da bi ste proizveli jednu tonu peleta potrebna vam je 2,1 tona sirovine koja je sada na oko 150 eura bez ikakvih dodatnih troškova'', kazao je Mijajlović.

Kako dodaje, priča da su proizvođači peleta profiteri je naduvana.

''Nije to sve tako jednostavna priča. Neko dođe i kaže pelet je prošle godine bio 150 eura, tačno, ali je ulaz bio 110 a sada je 220-230 eura. Ne može niko da očekuje da treba to da plaćamo i da prodajemo pelet po prošlogodišnjoj cijeni. Naša veleprodajna cijena za domaće tržište je 250 eura bez PDV-a. Mi na to zaradimo svega 20 eura po toni. To je presmiješno'', kazao je Mijajlović.

Spremni da pomognu, ali mora biti obostrano

Naš sagovornik navodi da razumije zabrinutost građana, te da im je cilj da u razgovoru sa Vladom dođu do rješenja kako bi se odredila optimalna cijena za crnogorsko tržište. Ipak, kako dodaje, to se teško može postići bez subvencija ili pogodnosti.

''Biotel nikada nije ušao ni u jednu koncesiju, sve uzimamo od privatnih šuma. Dva puta smo dobili na tenderu, ali nam država uprkos tome nije dala ni da provirimo u te šume, zbog čega vodimo spor“, pojašnjava Mijajlović.

Kako dodaje, za ovu godinu Vlada još nije ni raspisala koncesije.

''Jul je skoro, a još nisu raspisane koncesije. Treba mjesec dana da prođe od raspisivanje i eto avgust. Ako se išta zna, to je da u šumi u novembru nemate šta da radite, možete samo da je gledate'', ističe on.

Iskrivljena slika

Mijajlović smatra da nije istinita priča koja se nedjeljama vrti u javnosti da je svuda oko nas, pa čak i u Italiji, situacija sa peletom drastično bolja.

''U Italiji je cijena peleta trenutno 550 eura po toni, a cijena struje im je 55 eura po kilovat satu. Kod nas kada čujete da je cijena peleta 300 eura a struje 10, onda definitivno ljudima, i finansijski i psihološk,i pelet nije isplativ u odnosu na struju. Međutim, trenutna cijena struje nije berzanska jer nam država svima daje mnogo jeftiniju struju. Ali, struja neće uvijek biti ovako jeftina'', kazao je on.

Kako dodaje na Kosovu najveći prodavac peleta ne dozvoljava da ljudi kupe više od 20 džakova po ličnoj karti, a cijena peleta je 400 eura po toni. U Srbiji, koja je od svojih proizvođača otkupila skladišne kapacitete i dozvolila da se ostatak izveze, cijena je 350 eura po toni.

Zabrana izvoza neustavna i nelogična

Država je već kao jednu od kriznih mjera usvojila smanjenje PDV-a sa 21 na sedam odsto što je drastično uticalo na smanjenje cijena peleta. Sada se spekuliše kako će dodatna mjera biti zabrana izvoza. Kako Mijajlović za naš portal pojašnjava, to je nelogično, jer Crna Gora ne može ostati bez peleta. 

„Četiri firme koje trenutno rade imaju proizvodni kapacitet od 150.000 tona. Ove godine očekuje se da će proizvesti 120.000 tona dok su potrebe domaćeg tržišta oko 20.000 tona'', kaže on.

Osim što je nelogično, kako dodaje, i neustavno je.

''Svi mi već od 15. marta imamo sklopljene ugovore sa Makedoncima, Kosovarima, Italijanima. Obavezali smo se na određene količine koje moramo isporučiti. Svi legalno poslujemo, pa se pitam kako neko može sada da dođe i da nam zabrani da ispoštujemo već potpisane ugovorne obaveze. Ko će nadoknaditi štetu? Ko će isplatiti tužbe naših klijenata? Naše tržište ima viška peleta i neko treba da zabrani izvoz. Pa, sav taj novac svakako vraćamo u Crnu Goru. Svi su krediti kod crnogorskih banaka, svi smo ovdje rodom, radimo, živimo, ulažemo...'', pojašnjava Mijajlović.

Bez pretjeranih očekivanja od sastanka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za danas je zakazalo sastanak sa proizvođačima peleta. Cilj je, kako su u saopštenjima isticali iz ovog resora, da se nađe način kako bi se građanima olakšala kupovina peleta. 

fabrika-biotel

Fabrika Biotel

Naš sagovornik je saglasan da se mora naći rješenje za ovu situaciju ali, kako ističe, ne zna kako bi ono moglo da izgleda.

''Svakako ćemo se potruditi da danas nađemo rješenje vezano za cijenu peleta, ali to isključivo zavisi od spremnosti države. Mi nismo neprofitabilne organizacije, svi imamo kredite i radnike kojih nije malo. Iskreno, ne znam šta bi ova Vlada mogla da ponudi, ali ako se nađe bilo kakvo logično rješenje mi ćemo prvi pristati da sa našim kapacitetima podjednako učestvujemo koliko i svi ostali proizvođači. Stanje je trenutno za sve u Crnoj Gori nenormalno, ali nekako se moramo svi strpjeti i nadati da ovo neće potrajati'', zaključio je Mijajlović.

Portal Analitika