Ovaj dan, kaže, usmjeren je na podizanje svijesti i podsticanje djelovanja za iskorjenjivanje gladi u svijetu.
“Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu, oko 733 miliona ljudi suočava se s glađu u svijetu. To je oko devet odsto svjetske populacije, što ovo pitanje čini od ključne važnosti. Svako zaslužuje pristup hrani koja mu je potrebna za zdrav život. Svi zajedno se možemo ukljuciti kako bismo iskorijenili glad. To je ono što Svjetski dan gladi predstavlja. Okončati glad, postići sigurnost u snabdijevanju hranom, unaprijediti kvalitet ishrane i promovisati održivu poljoprivredu je cilj. Obilježava se od 2011. godine ne samo kako bi se proširila svijest o problemu hronične gladi, već i kako bi se riješili problemi gladi i siromaštva kroz održive inicijative”, navela je Medojević u saopštenju za medije.
Iako postoje mnogi uzroci gladi, prema njenim riječima, tri su glavna uzroka nesigurnosti hrane i pothranjenosti - sukobi, klimatske promjene i ekonomski padovi.
“Stope gladi se razlikuju zavisno od regije. Nesigurnost snabdijevanja hranom nema univerzalno rješenje tako da svaka država mora naći svoje. Postoji mnogo načina na koje se možete uključiti, kako na Svjetski dan gladi, tako i tokom cijele godine. Ključno je podržati ljude suočene s glađu i podsticati lokalne poljoprivrednike. Svrha ciljeva održivog razvoja je iskorjenjivanje svih oblika gladi i pothranjenosti do 2030. godine, pri čemu se mora voditi računa o tome da svi naročito djeca i najugroženiji imaju dovoljno kvalitetne hrane tokom cijele godine. Po statistici Monstata 26.7 odsto djece živi u nemaštini kao i 20.1 odsto odraslih”, navela je Medojević.
Misija Banka hrane Crne Gore tokom 15 godina volonterskog rada je, navosi, da ne bude gladnih.
“Izgradnja Centra za prikupljanje i distribuciju hrane jedna je od opcija umanjenja broja gladnih i smanjenja bacanja hrane. Osnivanju novih servisa podrške građanima koji su u potrebi važna je karika umanjenja gladi. Obezbijediti mjesečne paketa sa osnovnim životnim namirnicama i higijenskim sredstvima najugroženijim građanima je najnužnija i najhitnija intervencija. Novčana pomoć za učenike osnovnih i srednjih škola za objezbjeđenje užine u školi, ukoliko nismo u stanju organizovati zdrav obrok u školi nastao od proizvoda lokalnih prouzvođača hrane, je neophodnost. Besplatna dohrana za bebe porodicama u stanju socijalne potrebe nema alternativu”, dodala je Medojević.
Navela je da je adekvatna ishrana ljudima starije dobi i bolesnika u fazi liječenja i oporavka odraz odgovornosti društva.
“Stručnjaci tvrde kako je rješenje za problem manjkave globalne prehrane promjena prioriteta država. Nacionalne vlade trebaju kreirati uslove za ostvarenje održive poljoprivrede i održivo globalno snabdijevanje hranom i prehrambenim proizvodima. Oba činilaca su temeljni preduslovi za sprečavanje gladi. Drugim riječima, vlade trebaju povećati svoja ulaganja u poljoprivredna istraživanja, uključujući dugoročne investicijske tehnološke i infrastrukturne projekte”, navela je Medojević.
