“Treba reći da je tokom cijele prošle godine u beogradskim medijima vođena jedna kampanja niskog intenziteta, koja je krajem prošle godine kulminirala”, kaže Vujović za Dnevne novine.
Vujović smatra da ta propaganda ima, prije svega, za cilj da podrži političke i crkvene aktivnosti protiv Crne Gore koje su u toku.
“Sredstva u njoj je se ne biraju od otvorenih laži i podmetanja do diskreditovanja svih koji drugačije misle. Kampanja se vodi i online i ofline. To znači da, osim tradicionalnih medija, veliki dio propagande se odvija i preko društvenih mreža i internet portala. Kampanja preko društvenih mreža je često opasnija i podmuklija, jer ima na raspolaganju veći izbor manipulativnih sredstava”, kaže on.
Predsjednik Savjeta AEMa ističe da ono što se trenutno dešava u Crnoj Gori je primjer dezinformacionog rata koji se vodi preko interneta i društvenih mreža.
“Kroz povećani broj komentara na svim portalima je vidljivo da je neko pokrenuo armiju trolova i botova koji imaju za cilj da dezinformišu crnogorsku javnost i da mišljenje građana kanališu u određenom smjeru. Pojedini portali u posljednja dva mjeseca imaju po deset puta više komentara nego što su ih imali prije toga. Na društvenim mrežama su se pojavili novi portali koji se bave samo Crnom Gorom što samo svjedoči da je neko angažovao velike resurse za ovaj propagandni rat”, kaže Vujović.
U ovom trenutku on ne može da kaže koliko će sve to trajati i kako će se završiti.
“Ova propagandna kampanja će sigurno potrajati, čak i kada se završe protesti u Crnoj Gori. Država do sada nije uradila puno da bi se zaštitila od lažnih vijesti. U Evropi se odavno bave ovim fenomenom i opasnošću. Poznato je šta se sve prethodnih godina dešavalo na društvenim mrežama i koliko se manipulisalo na njima sa javnošću uoči nekih bitnih političkih događaja”, ističe predsjednik Savjeta AEM-a.
Vujović podsjeća kako su se društvene mreže koristile uoči posljednjih američkih izbora, Brexita, ili nekih drugih izbora po Evropi.
“Evropska komisija je, uoči izbora za evropski parlament prošle godine, uspjela da glavne igrače na internetu poput Googla, Facebooka, Twitera, Microsofta da privoli da potpišu Kodeks ponašanja koji je imao za cilj borbu protiv lažnih vijesti i dezinformisanja. Međutim, poslije ovoga iskustva je očigledno da će Evropa morati ući u regulaciju društvenih mreža”, zaključuje Vujović.
