Kada su dvije američke sonde "Viking", davne 1976. godine, pokupile i analizirale uzorke marsovskog tla, naučnici nijesu našli dokaze o postojanju ovih molekula. Nakon što je, međutim, 2008. godine sonda Feniks Mars u arktičkom predelu planete otkrila perhlorat, hemikaliju koja sadrži hlor, naučnici su odlučili da ponovo razmotre ovo pitanje. Obreli su se u pustinju Atakama, u Čileu, gdje su uslovi, kako se vjeruje, slični onima na Marsu. Miješanje i zagrijevanje pustinjskog tla sa perhloratom dovelo je do proizvodnje ugljen-dioksida kao i hlormetana i dihlormetana u tragovima iste one gasove koji su se oslobodili hemijskim reakcijama nakon što su sonde Viking zagrijale marsovsko tlo prije više od tri decenije.
Naučnici su, takođe, otkrili da su ovom hemijskom reakcijom efikasno uništeni svi organski sastojci u tlu. Uprkos ovom uzbudljivom otkriću, istraživači upozoravaju da je ipak prerano zaključiti da je na Marsu ikada postojao život, ali navode da ono može da ukaže na način kako da se dođe do novih dokaza. Još nije jasno da li su organske molekule porijeklom sa Marsa ili su ih donijeli meteoriti. Rasvjetljavanje ovog pitanja biće jedan od ciljeva predstojeće misije na Mars. Naime, 2011. NASA planira da pošalje sondu "Curiosity" (znatiželja) čiji će zadatak biti da traži organski materijal na crvenoj planeti.
