Govoreći o evropskim integracijama Zapadnog Balkan, bivša ministarka evropskih poslova i članica Savjetodavne grupe za Balkan Jovana Marović je istakla da danas postoji osjećaj da je članstvo „možda moguće“, ali da to ne znači da je proces postao jednostavniji.
„I dalje imamo preispitivanje okvira, preispitivanje modela, i dalje imamo one ključne stvari - da li prvo jača Unija, pa onda šira Unija. Imamo najave da će se razmatrati čak i neko drugorazredno članstvo“, upozorila je ona u emisiji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Marović je pojasnila da se u evropskim prijestonicama i dalje mora „stalno zapitkivati“ da li će prijem zaista uslijediti ukoliko se ispune svi uslovi, što predstavlja veliko opterećenje za proces.
Ona je ocijenila da je široka parlamentarna većina u Crnoj Gori, predstavljana kao prednost za proces integracije, dijelom i problem.
„EU nije samo set tehničkih propisa koje treba ispuniti na papiru i za koje treba podići ruku u Parlamentu - vi prije svega te zakone morate da sprovodite i morate da živite određene evropske vrijednosti“, kazala je ona, uz podatak da se oko 30% građana Crne Gore izjašnjava da dijeli evropske vrijednosti, dok se o njihovoj suštini - poštovanju prava drugih i jasnom odnosu prema ratnim zločinima - nedovoljno govori. „Mi smo na testu Mladić pali svi. Prvo je pala Srbija, onda EU, ali, na moju najveću žalost, pala je i Crna Gora“, istakla je Marović, podsjećajući na saučešće koje je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, uputio porodici Mladić, kao i na druge reakcije političkih aktera u Crnoj Gori.
Na pitanje o mogućem izglasavanju nepovjerenja predsjedniku Skupštine, Marović je ocijenila da bi takav ishod poslao poruku o poštovanju presuda međunarodnih sudova, iako vjeruje da do njega neće doći.
„PES-a se pokušava predstaviti kao stranka centra, dok istovremeno štiti poziciju predsjednika Skupštine, što bi moglo postati problem u fazi ratifikacije pristupnog ugovora u državama članicama“, navela je ona.
Kada je riječ o spremnosti same EU za nove članice, Marović je kao pozitivan pomak istakla formiranje ad hoc grupe za izradu pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, ocjenjujući to kao „ne samo tehnički korak, nego snažnu političku poruku da se priključenje Crne Gore može desiti u skorije vrijeme“.
Takođe, Kao važan naredni trenutak izdvojila je sjednicu Evropskog savjeta 15. oktobra i dokument Evropske komisije o reformi politike proširenja, uz zabrinutost zbog mogućnosti da bi budućim članicama neka prava mogla biti ograničena.
