- Utvrđen je Nacrt amandmana na Ustav, na osnovu Vladinih prethodno navedenih predloženih rješenja za promjenu Ustava u odnosu na sudstvo, državno tužilaštvo i Ustavni sud i dobijenog mišljenja Venecijanske komisije. Na rješenja iz nacrta nema ozbiljnih primjedbi, pa čudi zašto još uvijek nemamo Predlog amandmana, kao posljednju fazu u proceduri ustavnih promjena, naveo je Marković u uvodnom izlaganju na raspravi o ustavnim promjenama i evropskim integracijama koja je održana na Pravnom fakultetu.
On je dodao da se možda o ustavnim promjenama nema ništa novo reći, ali vrijedi iskoristiti priliku i ponoviti: jasno i čvrsto pozicioniranje pravosuđa u Ustavu pretpostavka je njegove nezavisnosti, nezavisno pravosuđe je uslov pravne države i vladavine prava, a vladavina prava je uslov za dalji put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- To je jednačina u kojoj nema nepoznatih. Struka je tu jednačinu riješila. Pravo je odgovorilo na izazov politike, ali politika još uvijek ne daje odgovor na pitanje prava, rekao je Marković.
Potpredsjednik Vlade je ponovio da sa najviših adresa u Briselu dolaze nam jasne poruke da ustavne promjene ostaju prioritet našeg rada i monitoringa Evropske komisije.
- Prethodno je u izvještaju o napretku rečeno da ,,sa postojećim Ustavom, ostaje zabrinutost zbog načina predlaganja i imenovanja predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca kao i sastava sudskog i tužilackog savjeta koji omogućavaju nesrazmjeran politički uticaj”. Dalje je navedeno da ,,imenovanje sudija Ustavnog suda još uvijek nije usklađeno sa evropskim standardima”, kao i da ,,ograničene nadležnosti Vrhovnog državnog tužioca i načelnika tužilaštava i dalje predstavljaju problem”. Ako smo tada imali konstataciju da je „ustavna reforma napredovala“, šta možemo očekivati u Proljećnom izvještaju?
No, iako je riječ o kapitalnom reformskom projektu, promjene Ustava nijesu jedino polje na kojem osvajamo standarde nezavisnog, pouzdanog i efikasnog pravosuđa. Taj proces teče i na podustavnom nivou, kvalitetnom implementacijom novodonijetih sistemskih zakona: o sudovima, o državnom tužilaštvu i o Sudskom savjetu. Na tom planu imamo rezultate koji nas preporučuju za otvaranje pregovora u poglavljima 23. i 24. Od kredibiliteta i efikasnosti pravosuđa zavisi i kvalitet borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Zato nesmanjenom posvećenošću i energijom nastavljamo da jačamo crnogorsku pravosudnu arhitekturu, rekao je Marković.
On je ocijenio da su sve nove države članice Evropske unije mijenjale su Ustav pri kraju pregovaračkog procesa, a Crna Gora je u taj projekat ušla prije početka pregovora.
- Potreba promjene Ustava nameće se kao nužnost da bi se u ranoj fazi otklonili prepoznati nedostaci i omogućio razvoj nezavisnog pravosuđa kao garanta razvoja demokratije i vladavine prava.
Vlada ostaje uvjerena da smo prije godinu dana pokrenuli kvalitetan projekat. Međutim, svima nam je dobro poznato da je za promjene Ustava neophodno obezbijediti dvotrećinsku parlamentarnu većinu, u nekoliko faza složene parlamentarne procedure, od Vladinog predloga, preko Nacrta amandmana i javne rasprave o njima, do Predloga amandmana. U prve dvije faze imali smo dobro prolazno vrijeme. Nakon toga, naša inicijativa postala je više političko, nego pravno pitanje. Počeli smo s pravosuđem, došli do identiteta. Jasno je da je nas evropski interes interes svih u Crnoj Gori, svakog građanina, svake političke partije cijelog društva. Ne može se biti na evropskom putu samo kada treba kritikovati Vladu a kada je nepohodno i da sami donesete odluke onda Evropa može i sačekati. Evropske vrijednosti se ne osvajaju samo porukama već konkretnim činjenjem, donošenjem odluka i preuzimanjem odgovornosti. Pod monitoringom nije samo Vlada, iako je najveća odgovornost baš na njoj, već i Skupština, stranke, civilno društvo, mediji, jednom riječju svi u Crnoj Gori polažemo test demokratske zrelosti. Zbog toga se nadam i želim da vjerujem da ćemo do 26. juna svi uraditi ono sto je neophodno da bi otpočeli pregovore o članstvu u EU, zaključio je Marković.
foto: gov.me
