Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić juče je proglasio novi Tužilački savjet, u krnjem sastavu, u pokušaju da makar djelimično umiri razbuktalu krizu vlasti, nakon što su on i njegove Demokrate ostali usamljeni prihvatajući stav zapadnih partnera da članovi ovog tijela iz reda uglednih pravnika, koje bira Skupština prostom većinom, ne smiju biti „politički obojeni“.
Najvećem konstituentu parlamentarne većine Demokratskom frontu u obračunu sa Demokratama u srijedu se pridružila i Ura čiji je lider i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio srpskoj televiziji Nova S da Bečićeva partija blokira izbor Tužilačkog savjeta.
Oni su mu odgovorili s porukom: „Samo bahato protiv evropskih integracija. Neće moći“.
JUTRO POSLIJE
Kada su prespavali, očito su odlučili da pokušaju da nađu kakav-takav kompromis, pa je Bečić juče proglasio - krnji Tužilački savjet. Čine ga četiri člana iz reda državnih tužilaca, zatim po funkciji i vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić i državni sekretar u Ministarstvu pravde Boris Marić, kojeg je kandidovao ovaj resor, a što je Pobjeda ranije najavila.
Bečić je saopštio da će, nakon što Skupština izabere pet uglednih pravnika, biti proglašeni i preostalih pet članova ovog tijela.
Istakao je i da „proglašenjem novih članova, saglasno članu 184b Zakona o državnom tužilaštvu, automatski je prestao mandat dosadašnjem Tužilačkom savjetu“.
- Imajući u vidu da saglasno Ustavu i Zakonu Tužilački savjet radi i odlučuje sa minimum šest od 11 članova, jasno je da bez konsenzusa, odnosno saglasnosti i predstavnika Vlade, kao člana Tužilačkog savjeta gospodina Borisa Marića nema odlučivanja Tužilačkog savjeta do izbora preostalih članova koje bira Skupština, čime se onemogućava sproveđenje eventualnih brzih, sumnjivih i nekvalitetnih procesa - rekao je Bečić.
Njegov partijski kolega, poslanik i predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica pojasnio je da je Bečićevom odlukom „blokiran prethodni Tužilački savjet koji je planirao da donosi odluke po diktatu bivšeg režima i samim tim protivno pravu i volji građana Crne Gore bude instrument sprovođenja nelegalnih i nelegitimnih interesa jedne političke grupacije“.
POLITIČKA KONTROLA
- Ovim proglašenjem od strane predsjednika Skupštine Alekse Bečića situacija se drastično promijenila u korist vladavine prava, jer bez predstavnika Vlade u Tužilačkom savjetu, Borisa Marića, koji u ovom trenutku ima faktički „zlatni glas“, novi Tužilački savjet neće moći ni da radi, ni da odličuje, pa samim tim neće se moći donositi odluke o izboru tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, kako je to, od danas već bivši Tužilački savjet, planirao da učini u prelaznom periodu, to jest, od stupanja na snagu novog Zakona do izbora novog Savjeta – objasnio je Koprivica.
Izjava Koprivice direktna je potvrda klučnog cilja koji se želi postići izborom novog Tužilačkog savjeta, o čemu dio crnogorske javnosti, kao i Pobjeda, mjesecima ukazuju: namjera je da nova parlamentarna većina preuzme potpunu političku kontrolu nad Tužilačkim savjetom, samim tim i tužilačkom organizacijom.
Pobjeda je u više navrata pisala na koji način će parlamentarna većina i izvršna vlast imati direktan politički uticaj u ovom tijelu: dijelom preko uglednih pravnika koje bira Skupština, uz svesrdnu podršku predstavnika Ministarstva pravde Marića, dok će njihov čovjek biti i novi vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, jer izmjenama Zakona, on više ne mora biti iz reda tužilaca...
PREPORUKE I CILJEVI
Ključna preporuka Venecijanske komisije bila je da se ne dozvoli politički uticaj u Tužilačkom savjetu, prvenstveno preko članova iz reda uglednih pravnika, a kritikovali su i normu njihovog izbora prostom većinom u Skupštini.
Nijesu bili saglasni ni sa normom da aktuelnom Tužilačkom savjetu mandat prestaje proglašenjem novog, ukazujući da bi to predstavljalo ozbiljno kršenje nezavisnosti ovog tijela. Nije im bila prihvatljiva ni izmjena da za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca ne mora da bude izabran kandidat iz reda tužilaca.
Nova vlast oglušila se o sve ove preporuke, jer su ih ograničavale u ključnom cilju najvećeg konstituenta nove vlasti DF-a – smjeni glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Oni imaju lični sukob sa njim jer su dvojica lidera ovog političkog saveza po Katnićevoj optužnici prvostepeno osuđena kao dio terorističke mreže, pod komandom ruskih obavještajaca, čiji je plan bio nasilno svrgavanje s vlasti Demokratske partije socijalista i njenog lidera Mila Đukanovića, na dan parlamentarnih izbora u našoj zemlji 2016. godine. Katnić je u ovoj istrazi sarađivao sa više zapadnih obavještajnih službi, kao i sa službama susjedne Srbije.
Kako smo pisali, žuri se i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću jer je, kako je sam rekao, sa timovima već pripremio dvadesetak predmeta koji u fiokama čekaju da budu procesuirani, ali tek novim tužiocima.
BATINA U RUKAMA
Iako je Koprivica juče optužio dosadašnji Tužilački savjet da je bio partijski i „batina u rukama bivšeg režima“, sam je priznao da sada oni imaju svoju batinu u rukama.
Ura je pozdravila odluku Bečića, ali i ukazala da je samo „kompletan Tužilački savjet preduslov za borbu protiv korupcije i kriminala“.
Izvršni direktor te partije Zoran Mikić poručio je Bečiću da njegov potez „ne znači mnogo dok ne bude proglašen kompletan sastav“.
Pozvali su kolege iz parlamentarne većine da se što prije kompletira Savjet, navodeći da bez toga nema prijeko potrebnih reformi niti iskoraka u poglavljima 23 i 24 koja su ključna na putu ka Evropskoj uniji.
- Nije poenta da imamo „krnji“ Tužilački savjet i da neko u njemu ima blokirajući mehanizam, već da se isti izabere u punom sastavu i što prije počne da radi - kazao je Mikić.
Poručio je da bi cilj svih u parlamentarnoj većini morao da bude „depolitizovan, nezavisan, ali i ne manje važno reformski nastrojen Tužilački savjet koji će biti sposoban da počne prijeko potrebne reforme u svim granama tužilaštva“.
Pozvali su sve poslanike u Skupštini Crne Gore da bez odgađanja i bespotrebnih prolongiranja izaberu Tužilački savjet u punom sastavu navodeći da svako ko svjesno ili nesvjesno opstruira taj izbor radi u korist kriminalnih struktura i neformalnih centara moći.
Demokrate, koje je Abazović dan ranije prozvao da opstruiraju izbor Tužilačkog savjeta, nijesu odgovorili na ovu novu prozivku Ure.
DF i Ura, kako su to ranije saopštile Demokrate, saglasili su se ko će biti četiri ugledna pravnika za koje treba da glasa parlamentarna većina. Ispostavilo se, međutim, da Demokrate ne žele da daju podršku Nikoli Bulatoviću, advokatu jednog od lidera DF-a Andrije Mandića, uz obrazloženje da je „politički obojen“.
SASTANAK
Do nesaglasja među koalicionim partnerima došlo je nakon sastanka šefice Kancelarije EU u Podgorici Kristine Oane Pope i američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke sa Momom Koprivicom, 27. jula, kada su zajednički zaključili da „Crnoj Gori treba istinski profesionalan i nezavisan Tužilački savjet, zasnovan na meritokratiji, koji bi krenuo u odlučne reforme“.
U četvrtak, 29. jula, oglasio se i njemački ambasador Robert Veber s porukom da „za člana Tužilačkog savjeta budu izabrane stručno kompetentne i ujedno politički neutralne osobe, koje se osjećaju odgovorne isključivo prema vladavini prava“. Pozvao je i da se postupak imenovanja u Tužilačkom savjetu odgodi, kako bi se postigao širi konsenzus.
Iz političkog saveza DF-a juče se na Fejsbuku oglasio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji je kosntatovao da je „Bečić proglasio Tužilački savjet u kome Milo Đukanovic i Miško Perović imaju većinu“.
- U Tužilačkom savjetu vlasnici Vijesti će imati tri predstavnika, ali to nije politički uticaj. Stevo Muk, advokat Siniša Gazivoda iz kancelarije Rodić i kandidat kojeg će predložiti ministar Vijesti Sergej Sekulović, koji „obnaša“ funkciju smjenjenog ministra pravde Leposavića. A sve pošteno, nepartijski i gradžanski, pa ko koga z... Demokrate su predložile dva svoja kandidata, ali je problem advokat Nikola Bulatović – napisao je Medojević.
Konstatovao je: „Znači , 'ugledni' pravnik je samo onaj koga predlože Miško Perović i Željko Ivanović i Aleksa“.
- Sad Milo i Miško Perović imaju većinu u Tužilačkom savjetu. Sve gradžnaksi i mafijaški – napisao je Medojević.
Izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koje bira Skupština još je neizvjestan. Izvori Pobjede iz DF-a i dalje su kategorični da neće odustati od Nikole Bulatovića.
Bez kvoruma za smjenu Burića
Izmijenjenim Zakonom o državnom tužilaštvu članom 184c precizirano je da „Tužilački savjet izabran u skladu sa ovim zakonom će na prvoj konstitutivnoj sjednici konstatovati prestanak dužnosti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca koji je određen prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije održavanja konstitutivne sjednice i odrediti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca“.
Krnji Savjet koji je proglasio Bečić, međutim, nema kvorum za razrješenje Dražena Burića koji je v.d. vrhovnog tužioca.
On zakazuje konstitutivnu sjednicu, ali ako bi odbio da prisustvuje nastavku sjednice na kojoj treba da se konstatuje prestanak njegove dužnosti Tužilački savjet sa pet članova ne bi imao kvorum.
Muk u Savjetu u ime NVO sektora
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i član Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Stevo Muk, predložen je za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika - predstavnika nevladinih organizacija - odlučeno je većinom glasova na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović je, kako je kazao predsjednik Odbora Momo Koprivica, povukla kandidaturu.
Za Muka, kojeg je predložilo sedam NVO – Institut alternativa, MANS, HRA, Centar za građanske slobode, Centar za istraživačko novinarstvo, Politikon mreža i ADAMAS, glasalo je sedam, a protiv su bila tri člana odbora.
Na sjednici Odbora, koja je trajala svega nekoliko minuta, nije bilo nikakve rasprave.
O prijedlogu Odbora neophodno je da se izjasni Skupština i da Mukov izbor potvrdi prostom većinom glasova.
Iako Muk dolazi kao predstavnik NVO, suštinski će on u Tužilačkom savjetu zastupati interese Vlade, s obzirom na to da je član njenog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou. Tako je i on, kao i advokati, u konfliktu interesa, kao i još jedna poluga izvršne vlasti u ovom tijelu.
